Hrvatski turizam u tri kvartala prošle godine izgubio čak 5,12 milijardi eura prihoda

Pokazuju to podaci Hrvatske narodne banke prema kojima je zarada od izvoza usluga u turizmu i putovanjima u tri kvartala prošle godine bila 4,31 milijardi eura, dok je u istom razdoblju 2019. godine Hrvatska od izvoza usluga u turizmu ostvarila prihod od čak 9, 435 milijardi eura. Pad je veći od 54 posto.

Samo u trećem, turistički udarnom, tromjesečju Hrvatska je lani ostvarila prihode koji su za 3,25 milijardi eura manji nego u istom razdoblju 2019. godine. Prihod je u trećem kvartalu 2019 bio 6,626 milijardi eura, dok je lani ostvareno 3,37 milijardi eura. Tako loše najvažnije turističke mjesece po zaradi, Hrvatska je zadnji put imala u vrijeme velike globalne krize 2009. godine, ali tada su tri milijarde eura vrijedile znatno više nego danas.

Koliki će biti ukupni gubitak prihoda u turizmu u prošloj godini pokazat će se kad HNB objavi podatke o platnoj bilanci za cijelu godinu, ali podaci po kojima je Hrvatska u turizmu u prvoj polovici godine odnosno do kraja lipnja prošle godine ostvarila gotovo dvije milijarde eura prihoda manje nego u istom razdoblju 2019. godine, te da za ljetne sezone ostala bez još 3,25 milijardi eura moraju stvarati zebnju pri pomisli da se ponovi još jedna takva turistička sezona, koju bi drugi put zaredom teško podnijeli i gospodarstvo i državni proračun, piše Novi list.

U tri kvartala prošle godine Hrvatska je u turizmu ostala bez prihoda koji su na razini od oko deset posto njezinog godišnjeg BDP-a i još jedna takva sezona značila bi i da će se otežati i usporiti oporavka, da će se u turizmu i oko njega ugasiti brojne tvrtke, posebice male, te da će puno više ljudi ostati bez posla nego što je to bilo u prvoj godini pandemije.

Epidemiološka situacija i mjere u cijeloj Europi ne daju nadu da bi predsezona, odnosno prva polovica godine, koja uključuje i uskršnje blagdane početkom travnja mogla biti išta bolja od prošlogodišnje.

Hrvatska je, kao i ostale turističke zemlje, polagala nadu u cijepljenje, ali najoptimističnije prognoze govore u tome da bi čelnice Europske unije mogle do ljeta procijepiti najviše 50 posto stanovništva, a još uvijek je neizvjesno kakva će biti režim putovanja i prelaska granica u Europskoj uniji.

Za Hrvatsku će posebice važno biti kakve će odluke donositi vlasti u Njemačkoj, Austriji Italiji i Sloveniji jer su turisti iz te četiri države zaslužni za čak 77 posto turističkih prihoda, odnosno 3,35 milijardi eura, u prava tri kvartala prošle godine. Nijemci su u tom razdoblju u Hrvatskoj potrošili najviše 1,667 milijardi eura, što je gotovo 39 posto svih turističkih prihoda. Iako je potrošnja njemačkih gostiju bila za čak 402 milijuna eura manja nego u 2019. godini, ona se ipak zadržala na 80 post potrošnje iz prethodne godine. Slovenci su pak u Hrvatskoj u prva tri tromjesečja prošle godine potrošili 618 milijuna eura, što je tek četiri posto manje nego godinu dana ranije. Austrijanci su se pak držali na 83 posto potrošnje iz prethodne godine, a najveći pad potrošnje među gostima iz te tri države dogodio se kod Talijana koji su u Hrvatskoj lani potrošili 428 milijuna eura, što je tek 46 posto potrošnje iz istog razdoblja 2019. godine.

I hrvatski građani trošili su manje na putovanja u inozemstvo, no pad je znatno manji od onoga što je pretrpio hrvatski turizam. Tako su Hrvati lani u prva tri tromjesečja na putovanja u inozemstvo potrošili 1,574 milijarde eura, što je 22 posto manje nego u istom razdoblju 2019. godine.

Ne bilježi jedino izvoz usluga u turizmu pad, dogodio se on i u ostalim djelatnostima, ali je ipak manji, kao i prihod koji je tako izgubljen. primjerice, u graditeljstvu je pad prihoda od izvoza usluga 29 posto, a u prijevozu 37 posto. ukupno je Hrvatska lani u prva tri kvartala izvezla 7,076 milijardi eura usluga što je 46 posto manje nego u istom razdoblju 2019. godine. To znali da je na izvozu usluga hrvatsko gospodarstvo izgubilo gotovo šest milijardi eura i bit će u ozbiljnim teškoćama ako ponovi još jednu takvu godinu, jer je plus koji je Hrvatska ostvarivala u razmjeni usluga s inozemstvom “pokrivao” minus koji se stvara u razmjeni roba.