IJF: Po indeksu otvorenosti proračuna Hrvatska 25. na svjetskoj ljestvici

Prema najnovijim rezultatima međunarodnog istraživanja International Budget Partnershipa (IBP) o otvorenosti proračuna, indeks otvorenosti proračuna središnje države za 2021. za Hrvatsku iznosi 64 boda od mogućih 100, što je za četiri boda manje u odnosu na prethodni krug istraživanja, proveden 2019.

Hrvatska se tako nalazi na 25. mjestu na svjetskoj ljestvici. Na samom vrhu te ljestvice su Gruzija, s 87 bodova, Južnoafrička Republika, 86 i Švedska, 85 bodova. Na suprotnom kraju te ljestvice su Ekvatorska Gvineja, Jemen, Komori i Venezuela, koje svojim građanima ne pružaju nikakve informacije o proračunu (0 bodova).

Kako ističu autori osvrta o otvorenosti proračuna Hrvatske Mihaela Bronić i Josiš Franić, iako su javne financije diljem svijeta na velikim kušnjama još od izbijanja pandemije bolesti covid-19, sada ih očekuju novi izazovi.

U najčešće opterećenim i zaduženim proračunima središnjih država u idućem će razdoblju trebati osigurati i dodatna sredstva za borbu s rastućom inflacijom i dohodovnom nejednakosti. Stoga je za što učinkovitije i pravednije prikupljanje i trošenje proračunskih sredstava izuzetno važno osiguravati pravovremenu objavu točnih i iscrpnih informacija o središnjem državnom proračunu, nadzor nad proračunom te sudjelovanje javnosti u procesu donošenja odluka o proračunu, navode.

Inače, rezultati međunarodnog istraživanja za 2021. godinu o otvorenosti proračuna, koji su objavljeni 31. svibnja, predstavljaju jedini dugogodišnji, neovisni i međunarodno usporediv pokazatelj kvalitete i sveobuhvatnosti online informacija o proračunu.

Pritom se indeks otvorenosti proračuna iskazuje na ljestvici od 0 do 100, pri čemu veće vrijednosti označavaju višu razinu otvorenosti, a računa se na temelju odgovora na 109 pitanja koja analiziraju dostupnost, pravovremenost objave te detaljnost osam proračunskih dokumenata: smjernica ekonomske i fiskalne politike, prijedloga proračuna, usvojenog proračuna, proračunskog vodiča za građane, mjesečnih izvješća, polugodišnjeg izvješća o izvršenju proračuna, godišnjeg izvješća o izvršenju proračuna te izvješća o obavljenoj reviziji.

"Rezultati ne pružaju previše razloga za optimizam s obzirom da na globalnoj razini nije zabilježen porast razine transparentnosti u odnosu na predpandemijsko razdoblje. Naime, prosječna vrijednost Indeksa za 120 analiziranih zemalja za 2021. iznosi 45, što je isti rezultat kao u prethodnom krugu. To znači da je 2021. u analiziranim zemljama u prosjeku bilo dostupno samo 45 posto ključnih informacija o prihodima i rashodima proračuna", navode Bronić i Franić.

Dodaju i da je nažalost Hrvatska zabilježila pad od četiri boda u odnosu na prethodni krug istraživanja. "Sa 64 boda zauzima 25. mjesto na svjetskoj ljestvici, što je za četiri pozicije slabiji rezultat nego 2019. godine. Bez obzira na to, Hrvatska je i dalje u skupini zemalja koje objavljuju 'značajnu količinu proračunskih informacija'“, navode.

Postoji prostor za znatna poboljšanja

Prema njihovim riječima, pad razine otvorenosti proračuna ponajprije je rezultat smanjenja količine dostupnih informacija u mjesečnim izvještajima, polugodišnjem izvještaju o izvršenju proračuna, kao i u izvješću o obavljenoj reviziji. Primjerice, navode, mjesečni izvještaji po organizacijskoj klasifikaciji državnog proračuna više ne sadrže informacije o tekućem zaduživanju.

Nadalje, ističu, Državni ured za reviziju (DUR) u svom je izvješću o obavljenoj reviziji za 2019. obuhvatio samo Hrvatske vode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, čija sredstva zajedno predstavljaju manje od dvije trećine sredstava namijenjenih izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna.

Bilo je i određenih poboljšanja, ocjenjuju, no ona se uglavnom odnose na godišnje izvješće o izvršenju proračuna. Primjerice, ovoga su puta dani ponešto iscrpniji podaci o kamatnim stopama i dospijeću novih zaduživanja, kao i o politikama namijenjenima ublažavanju siromaštva, navode autori.

U osvrtu kažu i da su uključivanje javnosti u proračunske procese te omogućavanje njezinog utjecaja na donošenje proračunskih politika ključni preduvjeti dobrog upravljanja javnim financijama.

Pritom navode da istraživanje također analizira u kolikom opsegu Vlada, Sabor i DUR uključuju javnost u proračunski proces. Razina participacije mjeri se temeljem odgovora na 18 pitanja, a rezultati su također prikazani na ljestvici od 0 do 100, pri čemu je Hrvatska ostvarila 17 bodova, što predstavlja pad od pet bodova u odnosu na 2019. godinu. Usporedbe radi, prosjek svih 120 analiziranih zemalja za 2021. iznosi 14.

Baš kao i većina drugih zemalja, Hrvatska nije uspostavila mehanizme koji bi omogućili jednostavno i učinkovito uključivanje zainteresirane javnosti u proračunske procese kako bi javnost mogla direktno iznijeti svoje mišljenje o prikupljanju i potrošnji proračunskih sredstava. Stoga bi Vlada trebala osmisliti učinkovitije mehanizme kojima bi se utvrdilo što javnost, posebice ranjiviji i obično manje uključeni građani i nevladine organizacije koje ih predstavljaju, misle o prijedlogu i izvršenju proračuna, smatraju autori osvrta.

Nadalje, Sabor bi trebao omogućiti javnosti da se aktivno uključi s komentarima u rasprave o donošenju i izvršenju proračuna, a DUR uspostaviti formalne mehanizme koji bi omogućili javnosti da sudjeluju u revizijama (npr. kao svjedoci).

Kako navode, istraživanje također evaluira i ulogu institucija ključnih u nadzoru provedbe proračuna, a rezultati otkrivaju da DUR obavlja adekvatan nadzor (89/100), no to nije slučaj kad je riječ o Saboru (53/100).

Kako bi se osnažila uloga Sabora u nadzoru proračuna bilo bi dobro da se u Saboru raspravlja i o smjernicama ekonomske i fiskalne politike.

"Iz navedenih rezultata razvidno je kako postoji mnogo prostora za poboljšanja", zaključuju autori osvrta, navevši svoje preporuke iz prethodnog ciklusa istraživanja koje su i dalje aktualne: u prijedlog proračuna uključiti informacije o poreznim izdatcima, uz objašnjenje osnovnih ciljeva svakog pojedinog poreznog izdatka, ciljne skupine na koje se odnosi te procijenjenu visinu izgubljenih poreznih prihoda, potom u prijedlog proračuna uključiti detaljne informacije o financijskoj i nefinancijskoj imovini države te poboljšati sadržaj i sveobuhvatnost proračunskih vodiča za građane koje objavljuje Ministarstvo financija.