Kako će demokrati pokušati ukinuti Trumpove carine?

Složena mreža carina, koju je Trump pleo posljednje dvije godine, mogla bi se uskoro suočiti s najvećom prijetnjom jer se demokrati spremaju upotrijebiti svoje novo zakonodavno oružje protiv politike koja je postala zaštitni znak republikanskog predsjednika.

Demokrati ne skrivaju planove da Trumpa i njegove suradnike zaspu istragama čim novi saziv Kongresa položi prisegu. Također pripremaju zakonodavnu ofenzivu za prvih 100 sati mandata, tijekom koje će predložiti niz zakona kojima bi se poništio velik dio Trumpove agende.

Oba smjera djelovanja bit će usmjerena protiv Trumpove primjene carina bez presedana – što su demokrati, nakon uvjerljive pobjede na izborima sredinom mandata u utorak, odmah prepoznali kao glavni cilj.

Kanada prva na dnevnom redu

Ukidanje Trumpova carinskog režima, a posebno njegova trgovinskog rata protiv Kanade, potez je koji demokrati „apsolutno moraju odmah poduzeti”, izjavio je u četvrtak za emisiju „Morning Joe” na kanalu MSNBC Abdul El-Sayed, novoizabrani senator iz redova demokrata (Michigan).

Hakeem Jeffries, zastupnik iz New Yorka i vođa demokratske manjine – koji bi u novom sazivu Kongresa mogao postati predsjednik Zastupničkog doma – jasno je dao do znanja da je ukidanje Trumpovih carina jedan od glavnih prioriteta.

„Moramo vratiti ovlasti Kongresa kada je riječ o carinama, jer Trumpove carine američkim građanima čine život skupljim”, rekao je na konferenciji za novinare krajem kolovoza.

Ako bude izabran za predsjednika Zastupničkog doma, Jeffries će ubrzati proceduru za donošenje zakona kojima bi se ponovno potvrdile ovlasti Kongresa u području trgovine.

Demokrati također pripremaju teren za istrage o Trumpovim carinama; tu su temu uvrstili i u svoju pobjedničku predizbornu kampanju, povezujući visoke troškove s navodnom korupcijom u Trumpovom krugu.

Jamie Raskin, zastupnik iz Marylanda i vodeći demokrat u Odboru za pravosuđe Zastupničkog doma, zatražio je 28. listopada od Trumpa da dostavi dokumentaciju o izuzećima od carina. Raskin tvrdi da je Trump koristio ovlasti za odobravanje izuzeća kako bi osigurao „povlaštene dogovore” za industrije čiji su čelnici predsjednika obasipali darovima. Ovi planovi vjerojatno će pojačati pritisak – kako pravni, tako i politički – s kojim su se Trumpove carine već suočavale.

Brojni sporovi

Administracija je već uključena u brojne sudske sporove u kojima se osporavaju različiti dijelovi vladine carinske politike.

Najnovija tužba, podnesena 20. listopada, usmjerena je protiv Trumpove primjene zakona iz doba Velike depresije radi uvođenja carina od 50 % na niz kanadskih proizvoda.

U drugom sudskom postupku Trumpa se optužuje za pokušaj ponovnog uvođenja gotovo globalnih carina – koje su u medijima nazivane carinama „dana oslobođenja” – a koje je Vrhovni sud krajem veljače proglasio nezakonitima. Administraciji je nakon toga naloženo da vrati 166 milijardi dolara carinskih prihoda prikupljenih na temelju te ukinute politike.

Prema Ustavu SAD-a, ovlast za uvođenje poreza pripada Kongresu, a ne predsjedniku. Tijekom desetljeća, zakonodavna vlast prenijela je dio tih ovlasti na izvršnu vlast. No, Trump je prisvojio gotovo neograničene ovlasti u području carina – a demokrati najavljuju da ih namjeravaju vratiti pod kontrolu Kongresa.

„Svakim danom kojim Trump ustraje na svojim neselektivnim porezima na brojne proizvode koji su Amerikancima potrebni, on sve dublje ukopava republikance koji omogućuju njegovu carinsku samovolju”, izjavio je senator Ron Wyden iz Oregona, koji bi trebao preuzeti vodstvo Odbora za financije u Senatu nakon što demokrati preuzmu kontrolu nad njim.

„Kada bi demokrati kojim slučajem imali većinu dovoljnu za nadglasavanje predsjedničkog veta, ili kada bi birači pritiskom na savjest natjerali republikance da postupe ispravno, bilo bi pregršt trgovinskih politika koje treba preispitati”, rekao je Wyden u izjavi za CNBC uoči izbornog dana.

„Jedan od najočitijih prioriteta bilo bi ukidanje Trumpovih carina prema Kanadi, koje podižu cijene i štete zajednicama s obje strane granice”, rekao je. „Također ću nastaviti raditi na tome da Kongres zadrži konačnu riječ o carinama, kako budući predsjednici ne bi mogli ponovno uvesti Trumpove gospodarski pogubne trgovinske poreze.”

List The Wall Street Journal, pozivajući se na Wydena, izvijestio je u četvrtak da demokrati trgovinski rat s Kanadom vide kao „prvu metu” u svojim nastojanjima da se suprotstave Trumpovoj carinskoj agendi.

Prepreke zbog carina

Kao što Wydenova izjava sugerira, pravila Senata otežat će demokratima provedbu mjera usmjerenih protiv carina. Unatoč uvjerljivoj pobjedi u utorak navečer, stranci i dalje neće biti dostupna većina od 60 glasova u Senatu otporna na filibuster, što republikancima daje ključni alat za blokiranje zakonodavstva čak i u njihovom oslabljenom stanju.

Trump je također spreman snažno se osloniti na svoje pravo veta u sljedećem Kongresu, što predstavlja veliku prepreku za zakonodavne prioritete demokrata.

Poništavanje predsjedničkog veta zahtijeva dvotrećinsku većinu i u Zastupničkom domu i u Senatu, što znači da bi demokratima, čak i uz njihove povijesne izborne dobitke, bila potrebna značajna republikanska pomoć kako bi nametnuli zakon unatoč Trumpovom protivljenju.

Demokrati bi mogli smatrati vrijednim usvojiti zakon čak i ako Trump uloži veto, jer bi im to moglo pomoći u izgradnji političkih narativa u izbornom ciklusu 2028. Ali možda imaju i druge mogućnosti.

„U nedostatku grube sile veta ..koalicija koja bi osigurala dovoljnu većinu, Kongres bi mogao razmotriti druga politička rješenja, poput dodavanja amandmana na zakone koji se moraju usvojiti ili pregovora s administracijom”, izjavila je za CNBC u e-poruci Kit Johnson, viša porezna menadžerica u grupi za carine i međunarodnu trgovinu tvrtke BDO.

Kako bi Trump mogao reagirati

Trump je izjavio da namjerava iskoristiti pravo veta kako bi prisilio demokrate na pregovore. No, kada je riječ o carinama, teško je zamisliti kakav bi dogovor Trump mogao prihvatiti.

Trump je pokušao preoblikovati američku trgovinsku, vanjsku i gospodarsku politiku oslanjajući se na svoje pravo da uvede visoke carine na uvoznu robu. On carine opisuje kao rješenje u kojem svi dobivaju, hvaleći ih istovremeno kao moćan pregovarački alat i značajan izvor prihoda.

Nakon izbora u utorak, činilo se da Trump sugerira kako o carinama nema pregovora.

“Kad bih ukinuo carine... a trenutno imamo 3000 tvornica u izgradnji.” „Izgradnja svakog pojedinog postrojenja bi stala”, rekao je Trump Eamonu Javersu s televizije CNBC u telefonskom razgovoru u srijedu.

Otkako je u siječnju 2025. preuzeo dužnost, Trump je povećao carine gotovo svim zemljama na svijetu, što je dovelo do niza dugotrajnih trgovinskih ratova, ponajprije s Kanadom i Kinom. On ustraje na tvrdnji da Amerikanci ne snose teret tih carina, iako su carine, po definiciji, porezi na stranu robu koje plaćaju oni koji tu robu uvoze. Neprofitna organizacija Tax Foundation procjenjuje da su Trumpove carine u 2026. godini povećale porezno opterećenje prosječnog američkog kućanstva za 820 dolara.

Trump je također dosljedno preuveličavao iznos prihoda koji je vlada prikupila putem njegovih carina. Prije izbornog dana tvrdio je da mu carine omogućuju isplatu „dividende” u iznosu od 5000 dolara svakoj odrasloj osobi u SAD-u, pod uvjetom da republikanci osvoje oba doma Kongresa – plan koji bi stajao otprilike 1,2 bilijuna dolara. No, prema modelu Penn Wharton Budget Model, te su carine – koje plaćaju američki uvoznici – u razdoblju od siječnja 2025. do srpnja 2026. donijele ukupno tek oko 300 milijardi dolara.

Štoviše, od tog je iznosa oko 138 milijardi dolara vraćeno (refundirano) nakon odluke Vrhovnog suda u veljači. Još gotovo 20 milijardi dolara prikupljenih carina tek treba biti vraćeno.

Većina birača ne dijeli Trumpov optimističan pogled na carine. Prema anketi CNBC-a provedenoj 3. studenoga, 65 posto ispitanika izjavilo je da su carine naštetile američkom gospodarstvu, dok ih samo 22 posto smatra korisnima.

Preostaje vidjeti koliko će se snažno republikanci u Kongresu suprotstaviti nastojanjima demokrata.

Neki republikanski zakonodavci izjasnili su se protiv carina tijekom kampanje, u trenutku kada su njihovi politički protivnici dobivali na snazi pripisujući inflaciju Trumpovim carinama i ratu u Iranu.

Dok se pokušavaju reorganizirati i pripremiti za izborni ciklus 2028. godine, neki republikanci – koji su prije Trumpova političkog uspona uglavnom zagovarali slobodnu trgovinu – možda će biti manje skloni nastaviti podržavati Trumpov agresivni protekcionizam.