GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Koliki će problem u budućnosti biti takozvani over consumerism?

Koliki će problem u budućnosti biti takozvani over consumerism?
POTROŠNJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.04.2024 / 20:34
Autor: Aleksandar Čolić, Avokado
ANALIZA - Kada govorimo o potrošnji, često se suočavamo s pojmom koji se naziva "over consumerism" ili prekomjerna potrošnja.

To je fenomen koji karakterizira pretjerana kupovina i trošenje resursa u društvu, često vođeno beskrajnom potrebom za više materijalnih dobara.


Dok je potrošnja neophodna za održavanje ekonomije, prekomjerna potrošnja, trend koji je u velikoj mjeri potaknut suvremenim marketinškim pritiscima i kulturom potrošača (konzumerizam), može imati ozbiljne posljedice po društvo, ekonomiju i životnu sredinu.

Utjecaj prekomjerne potrošnje na životnu sredinu

Jedan od najozbiljnijih problema povezanih s prekomjernom potrošnjom je njen negativan uticaj na životnu sredinu. Proizvodnja i transport robe zahtijevaju velike količine energije i prirodnih resursa, što dovodi do zagađenja vazduha, vode i zemljišta.
Osim toga, prekomjerna potrošnja dovodi do povećane proizvodnje otpada, uključujući plastičnu ambalažu i elektronski otpad, koji često završava na deponijama ili u okeanima, ugrožavajući ekosisteme i životinjske vrste.

Dodatni štetni faktor je činjenica da je veliki dio tog otpada neorganskog porijekla, pa tako na primjer sintetička odjeća ima daleko duži period razlaganja od pamučne. Zato je izbor kvalitetne pamučne odjeće poput one koju proizvodi Extreme Intimo Hrvatska idealan za ubrzavanje prirodnog raspada otpada.

Ljudi na dnevnom nivou prave zabrinjavajuće količine otpada, mada ova stopa drastično varira u odnosu na djelove svijeta. Prema brojnim istraživanjima, prosječan stanovnik Amerike generira oko 4,9 kilograma otpada dnevno, što je znatno više od svjetske prosječne stope.
Nažalost, svake godine, preko 8 milijuna tona plastike završi u oceanima, što je ekvivalentno bacanju kamiona smeća u more svakog minuta. Da bismo smanjili negativne efekte prekomjerne potrošnje na životnu sredinu, potrebno je preispitati naše potrošačke navike i usvojiti održivije prakse.

To može uključivati kupovinu kvalitetnijih proizvoda koji traju duže, recikliranje i ponovnu upotrebu predmeta, kao i podršku kompanijama koje se pridržavaju ekoloških standarda u proizvodnji.

Utjecaj prekomjerne potrošnje na ekonomiju

Prekomjerna potrošnja može imati i značajan utjecaj na ekonomiju. Dok se na prvi pogled čini da je veća potrošnja pozitivna za ekonomiju, dugoročno gledano, prekomjerna potrošnja može dovesti do problema kao što su inflacija i ekonomska nestabilnost. Kada potrošači troše više nego što realno mogu da priušte, to može dovesti do povećanja cijena roba i usluga, jer tražnja nadmašuje ponudu.

Ovo može biti posebno problematično za osobe sa nižim primanjima, koje su prisiljene da plaćaju više za osnovne potrepštine. Pored toga, prekomjerna potrošnja može dovesti do veće zaduženosti pojedinaca i društva u cjelini, što može negativno utjecati na ekonomsku stabilnost i dugoročni razvoj.

Studije pokazuju da su zemlje sa visokim nivoom potrošnje često podložnije ekonomskim krizama i recesijama. Na primjer, tokom globalne financijske krize 2008. godine, mnoge zemlje koje su imale visok nivo prekomjerne potrošnje suočile su se s ozbiljnim ekonomskim problemima, uključujući bankrote i gubitke radnih mjesta.

Stoga je važno promovisati odgovornu potrošnju i financijsko planiranje kako bismo očuvali stabilnost ekonomije i osigurali održiv rast. Poticanje štednje, edukacija o upravljanju financijama i smanjenje prekomjerne potrošnje mogu biti ključni koraci ka stvaranju ekonomske stabilnosti i prosperiteta u budućnosti.

Socijalne posljedice prekomjerne potrošnje

Pored ekoloških problema, prekomjerna potrošnja može imati i ozbiljne socijalne posljedice. Konstantni pritisak potrošačkog društva da se posjeduje više materijalnih dobara može dovesti do povećanja socijalnih nejednakosti i ekonomske nestabilnosti.

Mnogi ljudi se zadužuju kako bi pratili trendove i održali određeni životni standard, što može dovesti do dugova i finansijskih problema. Statistički podaci pokazuju da 80% svjetske populacije živi u zemljama gdje prihodi najbogatijih 20% nadmašuju one najsiromašnijih 20% stanovništva.

Kako bismo adresirali socijalne posljedice prekomjerne potrošnje, važno je promovisati svijest o važnosti finansijskog planiranja i odgovornog trošenja. Edukacija o osobnim financijama trebalo bi da postane integralni dio obrazovnog sistema, a društvo bi trebalo da podrži ideju o kvalitetu života koji se ne mjeri samo materijalnim bogatstvom.

Mentalno zdravlje i prekomjerna potrošnja

Još jedan važan aspekt prekomjerne potrošnje je njen utjecaj na mentalno zdravlje pojedinaca. Konstantno teženje ka posjedovanju novih stvari može dovesti do osjećaja nezadovoljstva i nesigurnosti. Osim toga, stalno izlaganje marketinškim porukama koje promovišu konzumerizam može podstaći poremećaje poput kompulzivne kupovine ili poremećaja u ishrani.

Interesantno je da su istraživanja pokazala da ljudi koji se često upuštaju u impulsivnu kupovinu često imaju veći nivo stresa i anksioznosti u poređenju sa onima koji se trude da budu svjesniji svojih potrošačkih navika.

Kako bismo sačuvali mentalno zdravlje u svijetu koji promoviše prekomjernu potrošnju, važno je raditi na razvoju svijesti o marketing trikovima i njihovom uticaju na naše emocije i ponašanje. Također je važno aktivno raditi na izgradnji samopouzdanja i zadovoljstva koji nisu vezani za materijalne stvari, već za lični razvoj i odnose sa drugima.

Tehnološki napredak i prekomjerna potrošnja

U eri digitalne tehnologije, prekomjerna potrošnja nije ograničena samo na fizičke proizvode, već se proširuje i na digitalne sadržaje. Pretplata na više striming servisa, kupovina aplikacija i igara, kao i konstantno nadograđivanje elektronskih uređaja - sve su to oblici prekomjerne potrošnje koji mogu imati svoje negativne posljedice.

Kako bismo ograničili prekomjernu potrošnju i u oblasti tehnologije, važno je postaviti granice i prioritete u korištenju digitalnih sadržaja. Razmislite o tome koje su vam aplikacije i usluge zaista potrebne, i ograničite se na njih. Takođe je važno voditi računa o vremenu provedenom na internetu i izbalansirati ga s aktivnostima u stvarnom svijetu.

Prekomjerna potrošnja predstavlja ozbiljan izazov sa kojim se suočava suvremeno društvo. Njeni negativni efekti se protežu od ekoloških problema, preko socijalnih nejednakosti, do uticaja na mentalno zdravlje pojedinaca.

Kako bismo se nosili sa ovim izazovom u budućnosti, neophodno je promijeniti naše potrošačke navike, podržavati održive prakse i raditi na edukaciji i svijesti o važnosti ravnoteže između potrošnje i kvaliteta života.

Tagovi: POTROŠNJA, over consumerism, konzumerizam, marketing, psihologija, kupovina
PROČITAJ I OVO
Dug opće države narastao na gotovo 47 milijardi eura
ZADUŽENOST
Dug opće države narastao na gotovo 47 milijardi eura

ANALIZA - Krajem siječnja 2024. godine javni dug Republike Hrvatske iznosio je u apsolutnim iznosima 46,9 milijardi eura što je 0,1 mlrd. ili 0,3% više u odnosu na siječanj 2023.

Studija: Njemačka bi pretrpjela ozbiljne ekonomske posljedice u slučaju napuštanja EU
SCENARIJI
Studija: Njemačka bi pretrpjela ozbiljne ekonomske posljedice u slučaju napuštanja EU
BERLIN - Njemačka bi pretrpjela veliku gospodarsku štetu ako napusti Europsku uniju, napisali su istraživači Njemačkog ekonomskog instituta (IW) u izvješću koje je objavila dpa.
U Sloveniji u ožujku opet rekordan broj radno aktivnih
TRŽIŠTE RADA
U Sloveniji u ožujku opet rekordan broj radno aktivnih
LJUBLJANA - U ožujku se ponovno povećao broj zaposlenih, dosegnuvši novi rekord. Na mjesečnoj razini porastao je za 0,3 posto, a na godišnjoj za 1,4 posto na 944.300.
Inflacija u EU stabilna u travnju
STABILNO
Inflacija u EU stabilna u travnju
BRUXELLES - Inflacija u Europskoj uniji u travnju se zadržala na razini iz prethodnog mjeseca, dok je Hrvatska, uz Rumunjsku i Belgiju, imala najveći rast potrošačkih cijena u usporedbi s istim razdobljem godine ranije, izvijestio je u petak Eurostat.
Potvrđena prva procjena: Inflacija u travnju 3,7 posto
CIJENE
Potvrđena prva procjena: Inflacija u travnju 3,7 posto
ZAGREB - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u travnju 3,7 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS), što je najniža stopa inflacije od rujna 2021. godine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE