Kupovna moć rasla jedan posto, no Hrvatska je i dalje druga najsiromašnija članica EU

Gleda li se kupovna moć prema stvarnoj individualnoj potrošnji (AIC), Hrvatska je zbog pada cijena poskočila za 1 postotni poen na 67 posto BDP-a, no i dalje je to druga najlošija pozicija. Rumunjska je pak svoj BDP po glavi stanovnika digla na 72 posto i pretekla Slovačku, dok je po stvarnoj individualnoj potrošnji na 79 posto.

Lani se, navodi Eurostat, AIC po stanovniku izražen u standardima kupovne moći (PPS) kretao od 61 posto do 131 posto prosjeka EU.

Devet država članica ima standard iznad prosječnog, najviše Luksemburg, 31 posto iznad prosjeka EU, slijede Njemačka (23 posto iznad) i Danska (21 posto). Nizozemska, Austrija, Finska, Belgija, Švedska i Francuska su bile 5–20 posto iznad prosjeka EU. Na Cipru, u Italiji, Litvi i Irskoj razine su bile 10 posto ili manje od prosječnih, dok su Španjolska, Češka, Portugal, Malta, Poljska i Slovenija u zaostatku 11-20 posto. Rumunjska, Estonija i Grčka bile su 21-25 posto ispod prosjeka EU. Slovačka, Latvija, Mađarska i Hrvatska su u minusu za prosjekom 25-33 posto.

AIC mjeri vrijednost roba, usluga i dobara koje građani mogu kupiti ili dobiti za istu svotu novca. Po tome, standard u Hrvatskoj je 56 posto slabiji nego u Njemačkoj čiji je i BDP za toliko jači, pište Večernji list.