U odnosu na lipanj ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo bio je viši za 0,4%. Prema kalendarski prilagođenim indeksima, u usporedbi sa srpnjem 2022. rast je iznosio 2,9%. Na nastavak solidne potražnje upućivali su i podaci Porezne uprave o fiskalizaciji, gdje je zabilježen nastavak rasta vrijednosti izdanih računa. Osim i dalje razmjerno visokim rastom cijena, snažne dvoznamenkaste godišnje stope rasta vrijednosti fiskalnih računa podržane su zasigurno i turističkom potrošnjom.
Promatrano na godišnjoj razini, u istom smjeru djelovalo je i poboljšanje potrošačkog optimizma, dok je na mjesečnoj razini zabilježeno blago pogoršanje istog. Pogoršanje optimizma u odnosu na lipanj, uz skromnu stopu rasta maloprodaje na mjesečnoj razini, ukazuje na oprez i sugerira na postojanje ograničavajućih čimbenika unatoč snažnijoj turističkoj aktivnosti.
Na mjesečnoj razini promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima porastao je za realnih 0,5%, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) zabilježio pad od 2,9%.
U usporedbi sa srpnjem 2022. realan promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je za 4%, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao za 1,2%.
Prema izvornim indeksima nominalan promet veći je za 12,3% u odnosu na srpanj 2022., a najsnažniji rast zabilježen je u trgovačkoj struci Motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila, motocikli i dijelovi, s porastom prometa od 44,3% i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 1,3%. S rastom od 15,2% godišnje i udjelom u ukupnom prometu od 40,3%, trgovačka struka Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama imala je najveći utjecaj na ukupan indeks (6,1%). Rast prometa na godišnjoj i mjesečnoj razini zabilježen je u devet trgovačkih struka, a u dvije trgovačke struke zabilježen je pad.
Promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja do srpnja, prosječna realna stopa rasta u iznosila je 1,9% (kalendarski prilagođeni podaci).
Nastavak povoljnih trendova na početku druge polovice 2023. zasigurno odražava popuštanje inflatornih pritisaka, povoljna kretanja u turizmu u središnjem dijelu turističke sezone (srpanj) i rast nominalnih, ali i realnih plaća te i dalje snažno tržište rada. Kao ograničavajući čimbenik potrošnje zasigurno se može izdvojiti postojanost inflatornih pritisaka te kontinuirana ekonomska neizvjesnost uslijed čega dolazi i do odgode potrošnje na pojedina (trajna) dobra. Navedeno će se i u nastavku godine odražavati na trendove u maloprodaji.
