MMF: Eurozona će možda trebati veću potporu zbog drugog vala pandemije |
Objavljeno: 01.12.2020 / 20:24 |
Autor: SEEbiz / H |
WASHINGTON - Vlade eurozone i Europska središnja banka (ECB) možda će morati osigurati veću fiskalnu i monetarnu potporu nego što se očekivalo zbog posljedica drugog vala pandemije COVID-a, smatra Međunarodni monetarni fond (MMF). |
Ukupna vrijednost fiskalne i monetarne potpore koja je sada na raspolaganju, zajedno s pristupom tisućama milijardi eura jeftinih zajmova i novim planom za oporavak o kojem se u EU-u još raspravlja, već premašuje 10 tisuća milijardi eura. Premda je to impresivno, MMF smatra da će možda biti potrebno i više ako se gospodarska situacija nastavi pogoršavati. Rizici negativnog trenda ostaju sve do prvih mjeseci 2021., s obzirom na aktualni drugi val, navodi MMF u redovitom izvješću o gospodarstvu eurozone. Vlade će vjerojatno zbog drugog vala morati osiguravati široku potporu dulje nego što je početno zamišljeno, dodaje međunarodni zajmodavac. Dogovoreno je da će članice EU-a zajedno na tržištima posuditi 750 milijardi eura u idućih nekoliko godina, uz proračun EU-a kao jamstvo. Novac će potom podijeliti u obliku zajmova i nepovratne pomoći kako bi potaknule oporavak gospodarstva od koronakrize. Uspjeh tog plana ovisit će o opsegu, kvaliteti i učinkovitosti potrošnje zemalja članica koju će podržati, te o strukturnim reformama čiji je cilj zelena i digitalna preobrazba gosopodarstva, ističe MMF. Pohvalio je reakciju ECB-a na gospodarsku krizu koju je uzrokovala pandemija, ocijenivši ga "primjereno odvažnim", ali smatra da će vjerojatno biti potrebne i dodatne mjere, možda u vidu proširenog programa povoljnih kredita za banke i drugih oblika potpore. Proširenje programa kupnje imovine bit će prva linija obrane, ali trebalo bi razmotriti i druge opcije, uključujući dodatno ublažavanje uvjeta ciljanih operacija dugoročnog refinanciranja (TLTRO) i (dodatno) smanjenje kamata na depozite, navodi MMF. ECB trenutno drži kamatnu stopu na depozite u negativnom teritoriju, na minus 0,5 posto. Još će veća prilagodba biti potrebna kako bi se suzbili rizici deflacije i osigurala glatka monetarna transmisija u scenariju negativnog trenda, navodi se u izvješću. Potrošačke cijene u eurozoni pale su u studenome na godišnjoj razini četvrti mjesec zaredom, pokazale su danas objavljene procjene Eurostata, signaliziravši uzbunu za ECB, koji srednjoročno cilja stopu inflacije malo manju od dva posto. |
|
Tagovi: #Međunarodni monetarni fond, #eurozona |
PROČITAJ I OVO | ||
Ekonomisti vodećih banaka u 2025. i 2026. očekuju rast od 2,9 posto |
ZAGREB - Ekonomisti četiri vodeće banke u Hrvatskoj za najnovije izdanje publikacije Hrvatske udruge banaka (HUB) pod nazivom "HUB Izgled" procjenjuju da će, nakon lanjskog rasta BDP-a za 3,9 posto, u ovoj i idućoj godini hrvatsko gospodarstvo stabilno rasti po stopi od 2,9 posto, pri čemu glavni nositelji rasta ostaju osobna potrošnja i investicije. |
Prosječna zagrebačka plaća 1.642 eura |
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za travanj ove godine iznosila je 1.642 eura, što je nominalni pad za 2,1 posto u odnosu na ožujak te porast za 7,7 posto u odnosu na travanj prošle godine. |
Trump najavio 35% carina na Kanadu počevši od 1. kolovoza |
WASHINGTON - Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je povećao carine na kanadski uvoz na 35%, s učinkom od 1. kolovoza, žaleći se da je Ottawa uzvratila carinama protiv Washingtona. |
Primorac: Do ekspanzije proračunskih rashoda je došlo, no to je očekivano |
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je da je činjenica da je u prvih pet mjeseci ove godine došlo do ekspanzije rashodne strane proračuna, no da to nije nešto što je ikog iznenadilo, s obzirom na Vladinu reformu plaća u državnom i javnom sektoru, koja je rezultirala njihovim rastom. |
U Hrvatskoj samo 70.036 nezaposlenih, najmanje otkad se vodi evidencija |
ZAGREB - Krajem lipnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirano je 70.036 nezaposlenih, što je 17,5 posto ili 14.805 manje nego u lipnju prošle godine, te najniži broj otkako se vodi evidencija, pokazuju podaci HZZ-a objavljeni danas. U odnosu na svibanj broj nezaposlenih smanjen je za 4,4 posto ili 3195. |