GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Novotny: Bez prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo

Novotny: Bez prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo
ANALITIČARI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.09.2022 / 08:59
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Rezultati popisa stanovništva potvrdili su prognoze o depopulaciji područja na kojima nema dovoljno ekonomskih aktivnosti, a Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo bez obnove i razvoja prerađivačke industrije, ocijenio je za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny.

Slavonske županije su, kaže, posebno pogođene, budući da je to područje kontinentalne Hrvatske u tranziciji izgubilo prerađivačku industriju.

Podaci iz popisa stanovništva koje je objavio DZS pokazuju da se broj stanovnika Hrvatske smanjio 2021. u odnosu na 2011. za 413.056 ili 9,64 posto, od čega je broj najvidljivije opao u slavonskim županijama, a najmanje u Zagrebu i primorskim županijama.

Najveći relativni pad broja stanovnika prisutan je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 posto), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 posto), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 posto), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 posto) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 posto).

Novotny navodi kako poljoprivreda u Slavoniji ima učešće u BDP-u slavonskih županija oko 14 posto, što je obilježje nisko razvijenih zemalja.

"Bez razvoja prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo, što će naravno negativno utjecati na postojeću ekonomsku strukturu", istaknuo je Novotny.

Napominje kako su Vladine intervencije u tom području u većini financirane iz EU fondova što jednostavno nije dovoljno.

Zemlje članice EU, primjerice Poljska i Slovačka, kako je naveo, u svoja su deprivirana područja usmjerila veliki dio EU fondova i nacionalnih sredstava u cilju privlačenja direktnih stranih ulaganja u industrijskom sektoru.

Kao primjere dobre prakse Novotny je naveo poljsko Podkarpatsko vojvodstvo, u kojem je uz pomoć EU fondova i ulaganja privatnih zapadnih poduzeća stvorena nova industrijska struktura i otvorena brojna radna mjesta.

Slovačka je u istočna područja različitim poreznim povlasticama i EU fondovima privukla auto-industriji. Slično je učinila Rumunjska, a prije nekoliko godina, kazao je, mađarska je vlada privukla veliko ulaganje njemačkog BMW-a u deprivirana područja na istoku zemlje, oko grada Debrecina.

Novotny napominje i kako je austrijska vlada je u pokrajinu Gradišće, koja je zbog svog geografskog položaja desetljećima gubila stanovništvo, usmjerila u proteklih desetak godina oko 3,5 milijardi eura u projekte izgradnje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, projekte zdravstvenog turizma, dva velika veleučilišna kampusa i brojne male projekte prerađivačke industrije.

Slovenija je pak sustavnim regionalnim politikama privukla značajna inozemna ulaganja u depriviranim područjima Prekomurja i Kočevja, te na taj način otvorila radna mjesta koja su nestala propadanjem tekstilnih tvornica.

"Krajnje je vrijeme da se u Slavoniji, umjesto infrastrukturnih projekata, vladinim poticanim mjerama započne sustavno privlačiti prerađivačka industrija koja će se temeljiti na poljoprivrednoj proizvodnji i šumarstvu", istaknuo je Novotny navodeći kako primjerice u žitorodnom području Baranje ne postoji niti jedan mlin.

"Ciljanim mjerama vladine intervencije je nužno pokrenuti ulaganja privatnog sektora u prerađivačkoj industriji i proizvodnji energije iz obnovljivih izvora", kazao je.

Promašene politike upravljanja poljoprivrednim zemljištem

Mišljenja je i kako su vladine politike povezane s upravljanjem državnim zemljištem desetljećima potpuno promašene.

Za ratarsku proizvodnju, kako j kazao, danas je potrebno okrupnjavanje, nikako ne održavanje malih poljoprivrednih gospodarstava.

Uz proizvodnju mlijeka je nužno dodati prerađivačke kapacitete, kako je to svojevremeno učinila Irska koja je iz EU fondova financirala ulaganja u oko 120 malih mljekara i proizvodnju sira.

Uz slične poljoprivredne površine kao što postoje u Hrvatskoj Irska danas izvozi sira i maslaca u vrijednosti oko 1,5 milijardi eura, dok je Hrvatska veliki uvoznik sira i maslaca, kazao je Novotny.

Manje površine se mogu specijalizirati za intenzivnu proizvodnju povrća, uz uvjet navodnjavanja, istaknuo je te dodao kako se u Hrvatskoj vrlo mali broj poljoprivrednih površina navodnjava unatoč činjenici da je Hrvatska jedna od tri zemlje u EU koje imaju najveće rezerve podzemnih voda.

"Vlada mora ubrzati regionalni razvoj Slavonije i središnje Hrvatske kako se ne bi reducirala samo na uski pojas Jadranske Hrvatske, koja unatoč renti položaja, uživa velike vladine poticaje za izgradnju prometne i turističke infrastrukture", istaknuo je Novotny.

Tagovi: Slavonija, iseljavanje iz Slavonije, Damir Novotny
PROČITAJ I OVO
Energetska kriza povećala javni dug Velike Britanije na gotovo 100% BDP-a
ZADUŽENOST
Energetska kriza povećala javni dug Velike Britanije na gotovo 100% BDP-a
LONDON - Velika Britanija počela se jako zaduživati zbog poskupljenja energije i rastuće inflacije.
Njemačka ima novi sustav socijalne skrbi
SOCIJALNA SKRB
Njemačka ima novi sustav socijalne skrbi
BERLIN - Vlada kancelara Olafa Scholza uspjela je u petak, nakon mnogo odgode i neizvjesnosti, konačno progurati reformu sustava socijalne pomoći, jedno od središnjih predizbornih obećanja.
Habeck: Njemačka treba više ulaganja u zelenu tehnologiju
ULAGANJA
Habeck: Njemačka treba više ulaganja u zelenu tehnologiju
BERLIN - Njemačka treba više ulaganja u zelenu tehnologiju u budućnosti jer će u protivnom zaostajati za drugim gospodarstvima koja u takvu tehnologiju već ulažu, izjavio je u petak ministar gospodarstva u Bundestagu.
HUP očekuje u četvrtom kvartalu tehničku recesiju
OČEKIVANJA
HUP očekuje u četvrtom kvartalu tehničku recesiju
ZAGREB - Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u petak su poručili da je rast BDP-a u trećem kvartalu očekivan, zahvaljujući snažnom performansu turizma, bržem rastu robnog izvoza u odnosu na uvoz te intenziviranju investicija, ali upozoravaju da će u četvrtom kvartalu Hrvatska vjerojatno ući u tehničku recesiju, pa stoga nije vrijeme za dodatno oporezivanje.
Rast BDP-a u trećem tromjesečju usporen na 5,2 posto
USPORAVANJE
Rast BDP-a u trećem tromjesečju usporen na 5,2 posto
ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u trećem tromjesečju ove godine, šesti kvartal zaredom, no rast je usporen na 5,2 posto, što pokazuje da oporavak od koronakrize gubi na zamahu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE