GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Petrović: Srbija prema razvoju dodatno zaostala u odnosu na zemlje Centralne i Istočne Evrope

Petrović: Srbija prema razvoju dodatno zaostala u odnosu na zemlje Centralne i Istočne Evrope
ZAOSTAJANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.03.2024 / 08:13
Autor: SEEbiz
KOPAONIK - Srbija je 2005. godine bila na nivou od 58 odsto razvijenosti zemalja Centralne i Istočne Evrope (CIE), a u 2022. je pala na 56 odsto, naveo je predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović u analizi koju je danas predstavio na Kopaonik biznis forumu.

On je, komentarišući „Novi globalni kontekst: Izazovi neizvesne budućnosti“, što je glavna tema tog skupa, naveo da je privredni rast Srbije ispod njenog potencijala.

Zemlje CIE, kako je ocenio, daleko brže usvajaju nova znanja i tehnologije od Srbije, što im obezbeđuje dvostruko brži rast, piše Biznis.rs.

U tim zemljama, po njegovim rečima, raste učešće najproduktivnijih delatnosti u privredi, poput prerađivačke industrije i IT usluga, a u Srbiji najbrže rastuće kompanije u periodu 2020-2022. bave se tradicionalnim granama privrede – trgovinom, građevinarstvom, rudarstvom i sličnim granama, koje čine više od 75 odsto privrede.

U Srbiji, kako je naveo, IT sektor raste slično kao u državama CIE.

„Udeo IT industrije u privredi svih zemalja CIE povećao se četiri-pet puta u poslednjih 20-ak godina, a ni Srbija nije izuzetak, trenutno IT sektor stvara prosečno tri-četiri odsto ukupne dodate vrednosti u tim privredama. Problem je što u Srbiji taj sektor uglavnom radi za izvoz i inostrana tržišta, a ne za domaću privredu„, naveo je Petrović, a prenosi agencija Beta.

Dodao je da je u Srbiju visok priliv stranih direktnih investicija (SDI), ali da nisu usmerene u napredne sektore.

„SDI već nekoliko godina u Srbiji čine oko sedam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) od čega trećina, što je solidan nivo, ide u prerađivačku industriju, koja čini 16 odsto privrede Srbije. Ako se, međutim, posmatraju investicije u okviru prerađivačke industrije, samo 30 odsto završava u naprednim granama“, naveo je Petrović.

U zemljama Višegradske grupe i Sloveniji u napredne grane usmereno je, kako je rekao, više od 50 odsto SDI.

Dodatni izazov je, prema njegovim rečima, što se uz proces približavanja Srbije zemljama CIE odvija i energetska tranzicija, o čemu CIE i druge razvijene zemlje nisu morale da brinu. Brži rast, kako je naveo Petrović, zahteva više električne energije, a dve trećine domaće proizvodnje „zarobljeno“ je u uglju.

Proizvodnja Elektroprivrede Srbije (EPS), kako je dodao, godinama opada „sa poznatom tehnologijom, a sada mora da se preokrene trend i prelazi na nove“.

„Decenije nedovoljnog ulaganja u proizvodne kapacitete i rudnike uglja dovele su EPS do kolapsa, krajem 2021. i u narednih deset godina potrebne su investicije, od oko 10 milijardi evra i to velikom delom u tehnologije za proizvodnju električne energije iz vetra i sunca, za koje ta kompanija nema stručnost“, naveo je Petrović.

Tagovi: petrović, pavle petrović, srbija, investicije, it sektor, eps, energetika
PROČITAJ I OVO
Vlada obećava veće plaće, kreditni rejting A i smanjenje javnog duga
PROGRAM
Vlada obećava veće plaće, kreditni rejting A i smanjenje javnog duga
ZAGREB - Danas je u ministarstvima izvršena primopredaja dužnosti te je vođenje ministarstva gospodarstva preuzeo novi ministar Ante Šušnjar iz Domovinskog pokreta.
Usluge i dalje glavni generator inflacije u Hrvatskoj
INFLACIJA
Usluge i dalje glavni generator inflacije u Hrvatskoj
ANALIZA - Državni zavod za statistiku u petak je objavio konačne podatke indeksa potrošačkih cijena za travanj. Uz rast za 0,7% u odnosu na ožujak, godišnja stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je 3,7%. Najskromniji je to porast na godišnjoj razini od rujna 2021.
Produktivnost njemačkih radnika ne izgleda dobro
TRŽIŠTE RADA
Produktivnost njemačkih radnika ne izgleda dobro
BERLIN - Nijemci su dugo bili na glasu kao marljivi, odgovorni, pouzdani i produktivni. Kako stvari s radnim moralom izgledaju danas? Jesu li Nijemci ljeniji nego ranije i to unatoč nedostatku stručne radne snage?
Dug opće države narastao na gotovo 47 milijardi eura
ZADUŽENOST
Dug opće države narastao na gotovo 47 milijardi eura

ANALIZA - Krajem siječnja 2024. godine javni dug Republike Hrvatske iznosio je u apsolutnim iznosima 46,9 milijardi eura što je 0,1 mlrd. ili 0,3% više u odnosu na siječanj 2023.

Studija: Njemačka bi pretrpjela ozbiljne ekonomske posljedice u slučaju napuštanja EU
SCENARIJI
Studija: Njemačka bi pretrpjela ozbiljne ekonomske posljedice u slučaju napuštanja EU
BERLIN - Njemačka bi pretrpjela veliku gospodarsku štetu ako napusti Europsku uniju, napisali su istraživači Njemačkog ekonomskog instituta (IW) u izvješću koje je objavila dpa.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE