GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Petrović: Visoka inflacija će u Srbiji trajati duže nego u drugim državama

Petrović: Visoka inflacija će u Srbiji trajati duže nego u drugim državama
INFLACIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.03.2023 / 20:32
Autor: SEEbiz / Nova.rs
KOPAONIK - Srbija je u nekoliko prethodnih godina ostvarila solidne rezultate u ekonomiji, ali ne i spektakularne, navodi se u analizi predsednika Fiskalnog saveta Pavla Petrovića, koju će danas prezentovati na Kopaonik biznis forumu.

Centralna tema 30. Kopaonik biznis foruma je „Otpornost ekonomije u neizvesnim vremenima, ključni izazovi za Srbiju i Zapadni Balkan“.

Petrović je u analizi naveo da je tokom 2022. godine u Srbiji znatno usporen rast bruto domaćeg proizvoda, pa je umesto prognoziranog od 4,5 odsto, ostvareno 2,3 odsto.

„Rast BDP-a Srbije u 2022. je bio primetno niži nego u uporedivim zemljama, u zemljama centralne i istočne Evrope (CIE) u proseku rast je bio oko 4,5 odsto, a u celoj EU, oko 3,5 dsto“, naveo je Petrović.

Srbija je, prema njegovoj oceni, tokom zdravstvene krize imala manji pad i brži privredni oporavak od većine evropskih zemalja, ali je tako iscrpila prostor za snažniji oporavak i u 2022. godini.

Jedan deo sporijeg rasta BDP-a, oko 0,5 procentnih poena u prošloj godini, prema mišljenju Petrovića, posledica je uticaja suše na poljoprivredu.

„Privredni rast Srbije u prethodne tri godine ne odstupa mnogo u odnosu na druge zemlje CIE, a BDP Srbije u 2022. bio je oko devet odsto veći nego u 2019. godini, što je bolje od proseka CIE gde je bio oko 7,5 odsto“, naveo je Petrović.

Ocenio je da to nije spektakularan rezultat, Hrvatska je imala rast BDP-a od oko 10,5 odsto, Poljska oko 10 odsto, Slovenija 9,5 odsto.

Prošlu godinu u Srbiji obeležilo je, kako navodi, i snažno ubrzanje inflacije, umesto prognozirane prosečne inflacije od 3,7 odsto, ostvareno je 11,9 odsto.

Inflacija u Srbiji, prema oceni Petrovića nije samo uvozna, najmanje trećina, oko pet-šest odsto je domaćeg porekla.

Visokoj inflaciji u Srbiji, dodao je, doprinela je ekspanzivna fiskalna politika tokom kovida i zakasnela reakcija monetarne politike.

„Fiskalna politika u Srbiji dolivala je ulje na vatru, neselektivna podela novca trajala je tri godine. Za antikrizne mere država je neopravdano dala oko dve milijarde evra više od drugih, što je približno četiri odsto BDP-a.

Visoka inflacija je obuzdavana kontrolom cena gasa i električne energije koje su minimalno porasle, a u CIE su za domaćinstva povećane 25 odsto, a za privredu 60 odsto“, naveo je Petrović

Tagovi: Pavle Petrović, Fiskalni savet, inflacija u Srbiji, javni dug Srbije
PROČITAJ I OVO
Stagnira raspoloženje u njemačkoj ekonomiji
SIGNALI
Stagnira raspoloženje u njemačkoj ekonomiji
BERLIN - Raspoloženje u njemačkom gospodarstvu u svibnju je stagniralo. Pokazatelj gospodarske klime koji izračunava minhenski institut Ifo ostao je na 89,3 boda.
Kineskoj industriji ove godine ide bolje
TREND
Kineskoj industriji ove godine ide bolje
PEKING - Dobit kineske industrije u prva četiri mjeseca ove godine bila je 4,3 posto veća nego u istom razdoblju lani.
Povećanje plaća snažno podiglo rashode državnog proračuna u prvom kvartalu
RASHODI
Povećanje plaća snažno podiglo rashode državnog proračuna u prvom kvartalu
ANALIZA - Prema zadnjim dostupnim podacima Ministarstva financija, prema metodologiji računskog plana, u prvom tromjesečju 2024. snažan rast rashoda od 21,7% ili 1,3 mlrd eura prvenstveno je posljedica rasta rashoda za bruto plaće državnih i javnih službenika te rasta rashoda za mirovine koji su zajedno zaslužni za preko polovice rasta rashoda.
Slovenski poslodavci najavljuju povećanje broja zaposlenih
TRŽIŠTE RADA
Slovenski poslodavci najavljuju povećanje broja zaposlenih
LJUBLJANA - Slovenski poslodavci za drugu polovicu godine predviđaju povećanje broja zaposlenih od 2,3 posto.
Analitičari: Nova Vlada bi morala ubrzati privatizaciju, a toga nema u programu
PROGRAM
Analitičari: Nova Vlada bi morala ubrzati privatizaciju, a toga nema u programu
ZAGREB - U četverogodišnjem programu nove Vlade postavljeni su i novi ciljevi među kojima je i onaj da bi do 2027. prosječna plaća trebala porasti na 1600 eura. U planu je i nastavak rasta gospodarstva iznad prosjeka Europske unije, a najveći interes novog resornog ministra je rast udjela industrije u bruto domaćem proizvodu. Evo što o Vladinim planovima misle poslodavci, sindikati, analitičari.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE