Zadaća je Vijeća pripremiti potrebne dokumente za summit Europskog vijeća, koje čine šefice i šefovi država i vlada članica EU, u četvrtak i petak. Tjedan je velik jer na taj sastanak dolazi američki predsjednik Joe Biden. Istog će se dana održati i izvanredni summit NATO-a, te skupine G7. Sve u Bruxellesu. S ciljem usklađivanja politika prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, piše Jutarnji list.
Mogući europski embargo na rusku naftu pogodio bi "cijeli svijet", upozorio je Kremlj uoči sastanka Vijeća ministara. "Takav bi embargo imao vrlo ozbiljan utjecaj na svjetsko tržište nafte, štetan utjecaj na energetsko tržište u Europi", ocijenio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "Očito je da Amerikanci tu ništa ne bi izgubili, njihova bi pozicija bila bolja nego europska", ustvrdio je na konferenciji za novinare. "Takva odluka pogodila bi cijeli svijet", zaključio je Peskov.
Nije neuobičajeno da se Peskov javlja prije sastanaka u Bruxellesu, ali ovaj je istup pokazatelj da Moskva zabrinuto iščekuje ishod ovog tjedna. Koji bi mogao najaviti širenje europskih sankcija na ruske energente.
U pripremi terena za raspravu, poljski premijer Mateusz Morawiecki tijekom vikenda je pozvao da se u novi, peti paket sankcija uključi i blokada trgovine s Rusijom “što prije je moguće”, uključujući pomorski i kopneni promet. “Potpuno odsijecanje ruske trgovine dodatno bi natjeralo Rusiju da razmisli bi li bilo bolje zaustaviti ovaj okrutni rat”, rekao je Morawiecki. Što nije naišlo na očekivani odjek u Češkoj, formalnoj saveznici u okviru Višegradske skupine. Potpuna zabrana trgovine s Rusijom nije realna jer četiri paketa sankcija EU dobro funkcioniraju, rekao je češki ministar financija Zbyněk Stanjura iz Građanske demokratske stranke (ODS) iz koje je i premijer Petr Fiala.
"Prema onome što sam čuo od kolega ministara financija iz drugih zemalja, mislim da ovaj prijedlog neće dobiti podršku", rekao je Stanjura.
Dok češka vlada tvrdi da promiče najstrože sankcije protiv Rusije, potpuna zabrana trgovine značila bi kraj uvoza plina i nafte iz Rusije – što je potez neprihvatljiv za nekoliko zemalja EU, uključujući Njemačku i Austriju, prenosi Euractiv.cz.
Po dolasku na sastanak irski i litavski ministri izjavili su kako bi trebalo sankcijama udariti na ruski lukrativni energetski sektor, prenosi Reuters. Annalena Baerbock, šefica njemačke diplomacije iz stranke Zelenih, po dolasku je izjavila kako "slike koje stižu iz Ukrajine razdiru srce u grudima". Dodajući kako time postaje jasnijim da “EU, svijet koji vjeruje u poredak utemeljen na pravilima, mora izolirati ovaj režim", referirajući se na Rusiju. No, odbila je odgovoriti na pitanje što bi moglo potaknuti sankcije ruskom energetskom sektoru. Istodobno je u Amsterdamu nizozemski premijer Mark Rutte bio precizniji.
“Zemlje EU još uvijek uvelike ovise o ruskoj nafti i plinu za opskrbu energijom i to se ne može jednostavno prekinuti u kratkom roku”, prenosi Reuters njegove riječi.
"Previše rafinerija u istočnom i zapadnom dijelu Europe još uvijek u potpunosti ovisi o ruskoj nafti, a s plinom je još gore", rekao je Rutte. "Moramo smanjiti tu ovisnost. Moramo to učiniti što je prije moguće, ali to ne možemo učiniti sutra”. Riječi su kojima će Rutte oponirati poljskom premijeru, ali i baltičkim zemljama jer ih je izgovorio nakon što mu je gost bio Gitanas Nausėda, predsjednik Litve.
Poljska i baltičke zemlje računaju da će ih na sastanku Europskog vijeća podržati Biden koji je nedavno zabranio uvoz ruskih energenata, a slijedila ga je Ujedinjena Kraljevina. Takav se scenarij može očekivati jer bi to bio izuzetno težak udarac na Moskvu. Još se uvijek čeka odgovor na pitanje kolik bi bio udarac na članice EU ovisne o ruskoj nafti i plinu.
