Povjesničar Niall Ferguson ima lošu vijest za investitore

Govoreći za CNBC na Ambrosetti Forumu u Italiji, Ferguson je rekao da se katalizator potreban da se potakne ponavljanje 70-ih – naime inflacija i međunarodni sukobi – već dogodio.

"Sastojci 1970-ih već su na mjestu", rekao je Ferguson, viši suradnik obitelji Milbank na Hoover Institutionu, Sveučilište Stanford, Steveu Sedgwicku za CNBC.

Povjesničar Niall Ferguson upozorio je u petak da svijet mjesečari u eru političkih i ekonomskih preokreta sličnih 1970-ima - samo još gore.

Ferguson je rekao da su se događaji katalizatora već dogodili i potaknuli ponavljanje 70-ih, razdoblja koje su karakterizirali financijski šokovi, politički sukobi i građanski nemiri. Ipak, ovaj put je vjerojatno da će ozbiljnost tih šokova biti veća i dugotrajnija.

"Poremećaji iz 1970-ih već su prisutni", rekao je Ferguson.

"Greške monetarne i fiskalne politike od prošle godine, koje su pokrenule ovu inflaciju, vrlo su slične 60-ima", rekao je, uspoređujući nedavna poskupljenja s uporno visokom inflacijom 1970-ih.

"I, kao i 1973., dobivate rat", nastavio je, referirajući se na Arapsko-izraelski rat iz 1973. - poznat i kao Yom Kippur rat - između Izraela i koalicije arapskih država predvođenih Egiptom i Sirijom.

Kao i s trenutnim ruskim ratom u Ukrajini, arapsko-izraelski rat iz 1973. doveo je do međunarodnog uplitanja tadašnjih supersila Sovjetskog Saveza i SAD-a, što je izazvalo širu energetsku krizu. Samo taj put sukob je trajao samo 20 dana. Ruska ničim izazvana invazija na Ukrajinu sada je ušla u šesti mjesec, što sugerira da bi sve posljedice za energetska tržišta mogle biti daleko gore.

“Ovaj rat traje mnogo dulje od rata iz 1973., tako da će energetski šok koji uzrokuje zapravo biti dugotrajniji”, rekao je Ferguson.

Političari i čelnici središnjih banaka natječu se kako bi ublažili najgore učinke padavina, podizanjem kamatnih stopa u borbi protiv inflacije i smanjenjem ovisnosti o uvozu ruske energije.

No Ferguson, koji je autor 16 knjiga, uključujući i njegovu posljednju "Propast: Politika katastrofe", rekao je da nema dokaza koji bi sugerirali da se sadašnje krize mogu izbjeći.

"Zašto ne bi bilo tako loše kao 1970-ih?" On je rekao. "Izaći ću u nedoumicu: Razmotrimo mogućnost da bi 2020-e zapravo mogle biti gore od 1970-ih."

Među razlozima za to, rekao je, trenutno su niži rast produktivnosti, više razine duga i nepovoljnija demografija sada u odnosu na prije 50 godina.

“Barem ste 1970-ih imali detant između supersila. Trenutačno ne vidim puno detanta između Washingtona i Pekinga. Zapravo, ja vidim suprotno”, rekao je, misleći na nedavne sukobe oko Tajvana.

Ljudi vole vjerovati da se globalni šokovi događaju s određenim stupnjem reda ili predvidljivosti. Ali to je, rekao je Ferguson, zabluda.

Zapravo, umjesto da budu ravnomjerno raspoređene kroz povijest, poput zvonaste krivulje, katastrofe se obično događaju nelinearno i sve odjednom, rekao je.

“Raspodjele u povijesti doista nisu normalne, osobito kada je riječ o stvarima poput ratova i financijskih kriza ili, što se toga tiče, pandemija”, rekao je Ferguson.

“Počinjete s kugom – ili nečim što ne viđamo često, stvarno velikom globalnom pandemijom – koja ubija milijune ljudi i remeti gospodarstvo na razne načine. Zatim ste to pogodili velikim šokom monetarne i fiskalne politike. I onda dodate geopolitički šok.”

Kao primjer, Ferguson je rekao da je anketirao sudionike Ambrosettija — foruma u Italiji na kojem su sudjelovali politički čelnici i poslovna elita — i pronašao niske jednoznamenkaste postotke koji očekuju pad ulaganja u Italiji u narednim mjesecima.

"Ovo je zemlja koja ide prema recesiji", rekao je.