Proračunski rashodi u izbornoj godini veći za čak 3,3 milijarde eura

Proračunske projekcije bile su središnja tema sjednice, a uz uobičajenu prezentaciju planskih veličina osmi je proračun Vlade Andreja Plenkovića popraćen i usporedbama s prvim.

Za prikaz niza proračunskih pozicija s kojima je započeo mandat ove Vlade u odnosu na iznose proračunskih izdvajanja za socijalnu zaštitu, mirovine, plaće, obranu, obrazovanje i druge namjene koji se planiraju za 2024., glavna državna rizničarka Danijela Stepić dobila je i posebne pohvale premijera.

U sjeni proračuna, pak, prošlo je usvajanje paketa izmjena četiriju zakona vezanih uz kapitalizirani mirovinski sustav, u okviru kojih su, osim nekih novosti koje su službeno potvrđene već ranije, prihvaćene i neke koje dosad nisu.

To se prije svega odnosi na plan Vlade da dogodine iz obveznih mirovinskih fondova (A i B kategorije) 5% neto imovine ili približno milijardu eura skrene u alternativni investicijski fond, pri čemu bi fondovima drugog stupa država jamčila povrat iznosa uloženih sredstava. Kao što je Poslovni dnevnik već pisao, to ulaganje predviđeno je kao obveza, a ne opcija, a istodobno se mirovincima za isti udjel NAV-a smanjuje obveza ulaganja u državne obveznice.

Među ostalim, usvajanjem tog paketa zakona konkretizirane su i najave vezane uz omogućavanje isplate dijela mirovinske štednje članova drugog stupa; ta mogućnost ograničena je na 20% akumuliranih sredstava.

Kad je riječ o državnom proračunu, u odnosu na na tekući plan za ovu godinu ukupni rashodi rastu za 3,3 milijarde eura ili čak 11,2%. Toliko povećanje najviše je rezultat povećanja projiciranih izdvanjanja za zaposlene, i to za oko 1,5 milijardi eura, te izdataka za mirovine i mirovinska primanja koji u odnosu na ovogodišnji plan rastu za 1,1 milijardu eura.

Istodobno, na temelju projekcija gospodarskih kretanja, prema kojima se dogodine očekuje realan rast BDP-a od 2,8 posto te usporavanje prosječne stope inflacije na 3,1 posto, i na strani prihoda planira se nemali rast. Na razini središnjeg proračuna očekuje se da će u odnosu na tekući ovogodišnji plan proračun prihodovati tri posto više novca.

Planom su, naime, ukupni prihodi projicirani na 28,5 milijardi eura ili nešto više od 800 milijuna više od predviđenih u ovoj godini. Time se za sam državni proračun predviđa manjak veći od četiri milijarde eura. Istodobno, višak na razini izvanproračunskih korisnika bi, prema Vladinim računicama, dogodine trebao biti za oko 77 mlijuna eura manji nego ove godine.