Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, realan promet od trgovine na malo pao je u lipnju u odnosu na prethodni mjesec, a porastao u odnosu na lipanj 2022.
Na mjesečnoj razini ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo pao je za realnih 0,6%. Prema kalendarski prilagođenim indeksima, u usporedbi s istim razdobljem 2022. rast je iznosio 2,2%. Na nastavak solidne potražnje upućivali su i podaci Porezne uprave o fiskalizaciji, gdje je zabilježen nastavak rasta broja i vrijednosti izdanih računa. Osim razmjerno visokim rastom cijena, snažne dvoznamenkaste godišnje stope rasta vrijednosti fiskalnih računa podržane su zasigurno i turističkom potrošnjom.
U istom smjeru djelovalo je i poboljšanje potrošačkog optimizma, koji se prema podacima središnje banke poboljšao na mjesečnoj, a osobito na godišnjoj razini. Ipak, smanjenje realne potrošnje u odnosu na svibanj poziva na oprez i sugerira na postojanje ograničavajućih čimbenika unatoč snažnijoj turističkoj aktivnosti.
Posljednji podaci zaokružili su i statistiku ovog visokofrekventnog pokazatelja za drugo tromjesečje. Nakon gotovo stagnacije u prethodna dva tromjesečja (0,2% u posljednjem tromjesečju 2022. i 0,1% u prvom tromjesečju 2023.), realan promet u trgovini na malo u razdoblju od travnja do lipnja viši je za 3,1% u odnosu na isto razdoblje 2022. (kalendarski prilagođeni indeksi). Stoga tijekom drugog tromjesečja možemo očekivati i razmjerno snažan doprinos osobne potrošnje gospodarskom rastu. Unatoč neizvjesnosti i još uvijek izraženim inflatornim pritiscima prosječna realna stopa rasta u kumulativnom razdoblju siječanj-lipanj iznosila je 1,7% (kalendarski prilagođeni podaci).
Nastavak povoljnih trendova u trgovini na malo rezultat je i kretanja potrošačkog optimizma čiji pokazatelji u lipnju nastavljaju bilježiti poboljšanje. Navedeno odražava popuštanje inflatornih pritisaka, optimizam u pogledu ovogodišnjih turističkih rezultata i rast nominalnih, ali i realnih plaća, što djelomično ublažava prošlogodišnji pad kupovne moći kućanstava i osnažuje dohodovna očekivanja. Posljedica je to i otpornog tržišta rada, odnosno nedostatka radne snage na tržištu. Kao ograničavajući čimbenik potrošnje zasigurno se može izdvojiti postojanost inflatornih pritisaka te kontinuirana ekonomska neizvjesnost uslijed čega dolazi i do odgode potrošnje na pojedina (trajna) dobra. Navedeno će se i u nastavku godine odražavati na trendove u maloprodaji.
