GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

RBA: U 2022. rast hrvatskog BDP-a 3,5 posto, a inflacije 7,5 posto

RBA: U 2022. rast hrvatskog BDP-a 3,5 posto, a inflacije 7,5 posto
ANALITIČARI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 28.04.2022 / 21:13
Autor: RBA analize
ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo ove godine bi moglo porasti 3,5 posto, što je niže od ranijih projekcija, dok bi inflacija mogla ubrzati na 7,5 posto, istaknuto je u četvrtak na predstavljanju nove RBAnalize naziva "Usporavanje rasta, ubrzavanje inflacije".

Naime, analitičari RBA su u ožujku već revidirali na niže procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini, s 4,4 na četiri posto, a prethodna projekcija inflacije, od sredine trećeg mjeseca, predviđala je njezin rast nadomak šest posto.

No, i ove najnovije projekcije nešto su optimističnije od Vladinih, koja je jučer, prilikom predstavljanja programa konvergencije, objavila ažurirane makroekonomske projekcije, kojima predviđa rast BDP-a u ovoj godini od tri posto, što je za 1,4 postotna boda manje od njezine zadnje procjene, dok je značajno podignula procjenu rasta inflacije, na 7,8 posto.

Daljnje smanjivanje projekcija gospodarskog rasta za ovu godinu, istaknuto je u novoj kvartalnoj publikaciji Raiffeisen banke, dolazi u ozračju visoke razine neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini i posljedičnih poremećaja koji se osobito ogledaju u jačanju inflatornih pritisaka i već ionako prisutnih "uskih grla" u lancima opskrbe. Pritom, rizici da gospodarski rast bude niži ostaju izraženi, napominju iz RBA.

Moguće dvoznamenkaste stope rasta inflacije

Naime, iako je izravna izloženost hrvatskog gospodarstva Rusiji i Ukrajini prilično niska, neizravni nepovoljni učinci rata, sankcija i protusankcija su neizbježni prvenstveno kroz značajno više cijene te kroz pogoršanje pokazatelja optimizma, navode analitičari RBA.

U 2023. procjenjuju da će hrvatsko gospodarstvo porasti za 3,7 posto, u 2024. za 3,9, a u 2025. za tri posto. Inflacija, nakon prosječnog rasta od 7,5 posto u 2022., u idućoj godini bi godini trebala usporiti na 3,1 posto, a u 2024. bi trebala iznositi dva posto.

Pritom, analitičarka Elizabeta Sabolek Resanović ističe da se vrhunac inflacije još nije dogodio, pri čemu iznosi procjenu da bi u drugom tromjesečju moglo doći i do dvoznamenkastih stopa njezina rasta.

Uvelike pod pritiskom sve snažnijih inflatornih pritisaka, zamjetno je i pogoršano raspoloženje potrošača, što, kažu iz RBA, i ne iznenađuje budući da rast cijena predvode hrana i energija. No, Sabolek Resanović dodaje da zabrinjava to što rastu i sve druge sastavnice koje se koriste kod izračuna inflacije, ne samo energija i hrana.

Usporavanje u trgovini na malo

Slijedom navedenog, Sabolek Resanović apostrofira vidljivo usporavanje rasta prometa u trgovini na malo, koji bi, nakon 12,1 posto lani, u ovoj godini mogao iznositi tri posto, a četiri posto u 2023. godini.

"U Hrvatskoj je jasno vidljivo usporavanje prometa u trgovini na malo. Naravno, to je odraz potrošačkog pesimizma zbog rasta inflacije, posljedično smanjenog raspoloživog dohotka, kao i neizvjesnosti u pogledu budućnosti", kaže.

Iz RBA navode i da je sve veća nepredvidljivost budućih kretanja u potražnji za robama i uslugama, kao i cijena repromaterijala, umanjila sklonost proizvođača prema investicijama.

Ipak, kako ističu, izdašnost i raspoloživost europskih sredstava, putem i Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), zadržava očekivanja oko ovogodišnjih ukupnih investicija na razmjerno visokim razinama.

Tako, prema procjeni RBA analitičara, bruto investicije u fiksni kapital u 2022. godini bi trebale rasti za 6,1 posto, u 2023. za 7,5 posto, u 2024. za sedam, a u 2025. za šest posto.

Pozitivna očekivanja u pogledu turističke sezone

Sabolek Resanović kaže da tržište rada i dalje izgleda poprilično solidno, nastavlja se pad nezaposlenosti, a istovremeno, s približavanjem turističke sezone, raste zaposlenost.

Također, rastu i plaće, a uslijed i njihova rasta u državnom i javnom sektoru, kao i zbog nedostatka radne snage. Iz RBA tako predviđaju da će prosječna neto plaća u ovoj godini iznositi 7.410 kuna, a sličnim godišnjim tempom rasta, u 2025. bi trebala nadmašiti osam tisuća. Točnije, predviđa se iznos od 8.216 kuna.

Unatoč ratu u Ukrajini, RBA analitičari su zadržali pozitivna očekivanja spram ovogodišnje turističke sezone, pri čemu kod fizičkih, a pogotovo financijskih pokazatelja, očekuju dvoznamenkaste stope rasta. Takvim prognozama doprinosi i percepcija Hrvatske kao sigurne destinacije, pri čemu se očekuje i da će dio turista destinacije na Crnom moru zamijeniti Mediteranom, uključujući i Hrvatsku, navode.

Crobex u prvom kvartalu ostvario rast

Analitičarka Ana Turudić ističe da dioničkim tržištima dominira invazija Rusije na Ukrajinu, pri čemu se posljedični "ekonomski rat" Istoka i Zapada odrazio ne samo na povećanu averziju investitora prema ulaganjima u rizičnije klase imovine, već i na snažan rast cijena poljoprivrednih proizvoda i industrijskih sirovina.

Dionički indeksi u svijetu su tako doživjeli ozbiljan pad, no pri čemu je američko tržište, zbog slabijih gospodarskih veza s Rusijom i Ukrajinom, znatno otpornije na negativne učinke no europsko.

Tako su značajni pad zabilježili i indeksi u regiji, primjerice u Mađarskoj i Austriji, zbog toga što su njihove sastavnice tj. kompanije natprosječno izložene ruskom i ukrajinskom tržištu, navodi Turudić.

Ističe da je hrvatski Crobex jedan od rijetkih indeksa koji je u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvario rast, a razlog je upravo relativno mala povezanost hrvatskog gospodarstva s Rusijom, Ukrajinom i Bjelorusijom.

Tagovi: hrvatski BDP, hrvatska ekonomija
PROČITAJ I OVO
Švicarska protiv zapljene zamrznute ruske imovine
PROTIVLJENJE
Švicarska protiv zapljene zamrznute ruske imovine
LUGANO - Ukrajinski planovi da zaplijeni čak 500 milijardi dolara zamrznute ruske imovine, kako bi financirala oporavak zemlje, naišli su na snažan otpor Švicarske, domaćina međunarodne dvodnevne konferencije o oporavku Ukrajine, javlja Guardian.
Bruto inozemni dug 45,2 milijarde eura
ZADUŽENOST
Bruto inozemni dug 45,2 milijarde eura
ZAGREB - Bruto inozemni dug Hrvatske na kraju ožujka 2022. godine iznosio je 45,2 milijarde eura, što čini udjel od 76,7 posto u bruto domaćem proizvodu (BDP), najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Zbog inflacije i rasta BiH s rekordnim prihodima od neizravnih poreza
PRIHODI
Zbog inflacije i rasta BiH s rekordnim prihodima od neizravnih poreza
MOSTAR - Bosna i Hercegovina ostvarila je u prvoj polovini ove godine rekordne prihode od neizravnih poreza, u visini od 2,4 milijarde eura, što je za 435 milijuna eura ili 22 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a rezultat je rasta cijena roba i povećanja ekonomske aktivnosti.
Ekonomiji eurozone prijeti pad aktivnosti u trećem tromjesečju
PAD
Ekonomiji eurozone prijeti pad aktivnosti u trećem tromjesečju
LONDON - Gospodarstvo eurozone naglo je usporilo u lipnju, a slabljenje potražnje signalizira da bi aktivnost mogla pasti u trećem tromjesečju budući da kriza životnog standarda potrošače tjera na oprez, pokazalo je u utorak istraživanje S&P Globala.
Glavni ekonomisti banaka: Ove godine rast 3,7, a iduće 3,2 posto
OČEKIVANJA
Glavni ekonomisti banaka: Ove godine rast 3,7, a iduće 3,2 posto
ZAGREB - Hrvatska udruga banaka objavila je najnovije izdanje publikacije HUB Izgledi, u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose prognozu prosječne očekivane stope rasta BDP-a u Hrvatskoj za 2023. godinu od 3,2 posto, a za ovu godinu očekuju rast po stopi od oko 3,7 posto.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE