Prosječna mjesečna neto plaća, s iznosom od 1.239 eura, bila je nominalno viša za 13,3% u odnosu na siječanj prethodne godine. Prosječna bruto plaća po zaposlenome bila je na godišnjoj razini viša za 13,1%, a iznosila je 1.695 eura.
Realan rast prosječne mjesečne bruto plaće na godišnjoj razini traje neprekidno od početka prošle godine, a neto plaće od ožujka 2023. Prosječna neto plaća viša je realno za 8,8% u odnosu na siječanj 2023. godine (u odnosu na 9,9% godišnje u studenom odnosno 9,0% u prosincu 2023.), dok je bruto plaća realno viša za 8,6% (u odnosu na 12,1% u studenom odnosno 8,6% godišnje u prosincu 2023.).
U siječnju je najniža prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena u Proizvodnji odjeće, u iznosu od 843 eura. S druge strane, najviša je isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 1.878 eura.
Medijalna neto plaća iznosila je u siječnju 1.059 eura (+14,3% godišnje i +5,5% mjesečno), što znači da je polovici zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili manja od navedene vrijednosti, a drugoj polovici zaposlenika veća. Relativno snažan rast na mjesečnoj razini povezan je i s promjenama u obračunu plaća u sklopu porezne reforme. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.420 eura.
Nastavak dvoznamenkastog rasta nominalnih plaća uz usporavanje inflatornih pritisaka pogoduje jačanju kupovne moći kućanstava. U uvjetima snažnog tržišta rada te intenzivnog i ustrajnog rasta potrošačkih cijena od kraja 2021. ne iznenađuje pritisak na rast plaća. Kroz rast dohodovnih očekivanja potiče se i potražnja u gospodarstvu te posljedično i rast gospodarstva. Navedeno se primjećuje i u snažnijoj potražnji za potrošačkim kreditima. S druge strane, kontinuiran rast troškova rada usporava proces dezinflacije u gospodarstvu. Očekujemo da će se uz jenjavanje inflatornih pritisaka, realni rast plaća zadržati na prošlogodišnjim razinama.
Općenito, uzimajući u obzir cilj monetarne politike od „2%“ s razlogom se razmatra utjecaj snažnog rasta plaća na cjenovne pritiske u gospodarstvu i njihovu dugotrajnost. Ovo je pitanje koje trenutno zaokuplja i nositelje monetarne politike te predstavlja osnovni rizik ne samo naših projekcija već i projekcija inflacije za europodručje. Pokazatelj ESB-a o dogovorenim plaćama u europodručju signalizirao je snažno ubrzanje rasta na godišnjoj razini iz tromjesečja u tromjesečje tijekom protekle dvije godine, s tek naznakama posustajanja u razdoblju listopad-prosinac 2023.
