Istovremeno je od početka godine zabilježen realan rast prosječne mjesečne bruto plaće na godišnjoj razini. Prosječna bruto plaća bila je na godišnjoj razini viša za 197 eura ili 14,1% (u odnosu na 12,7% prethodni mjesec), a iznosila je 1.590 eura.
Prema posljednjim dostupnim podacima WIIW Instituta (The Vienna Institute for International Economic Studies) za prvo tromjesečja 2023. prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do ožujka 2023. iznosila je 1.526 eura. Hrvatska se tako, u usporedbi s zemljama u okruženju, i dalje nalazi u gornjem dijelu ljestvice prema visini prosječne bruto plaće. Najvišu prosječnu bruto plaću u prvom tromjesečju 2023. i dalje je zabilježena u Sloveniji te je ista iznosila 2.156 eura, a slijede Češka (1.735 eura) te Hrvatska, koja je preskočila Poljsku gdje je u promatranom razdoblju prosječna bruto plaća iznosila 1.519 eura. Niže prosječne bruto plaće zabilježile su Rumunjska, Mađarska i Slovačka s prosječnim bruto plaćama od 1.421 eura odnosno 1.405 eura i 1.327 eura. U usporedbi s ostalim zemljama u okruženju, na samom začelju su Srbija (978 eura) te Bugarska (962 eura).
Ovdje je važno napomenuti kako dinamički prikaz kroz razdoblje od početka 2009. godine ukazuje na razmjerno snažniji trend rasta prosječnih bruto plaća kod usporedivih zemalja, dok je istovremeno dinamika godišnjeg rasta prosječne bruto plaće u Hrvatskoj blago ubrzala tek unazad nekoliko godina. Dakako, snažni inflatorni pritisci koji su prisutni od posljednjeg tromjesečja 2021. uvjetuju i dinamiku kretanja prosječnih plaća u realnom izrazu, utječući tako i na realni raspoloživi dohodak. U većini promatranih zemalja iz okruženja i dalje su prisutne uglavnom dvoznamenkaste stope rasta potrošačkih cijena (izuzev Slovenije gdje je prosječna inflacija u prvom tromjesečju 2023. iznosila 9,9%), pa su iste nadmašile rast prosječnih bruto plaća, što posljedično donosi pad u realnom izrazu. Najsnažniji realan pad prosječne bruto plaće u razdoblju od siječnja do ožujka 2023. zabilježen je u Mađarskoj (-11,8% godišnje) te Slovačkoj, gdje je realan pad iznosio 5,6%. Pozitivna realna stopa zabilježena je u Hrvatskoj (+2,5% godišnje) te Rumunjskoj i Bugarskoj (+1,4% odnosno +2,9% godišnje). Nastavak usporavanja inflatornih pritisaka u Hrvatskoj, ali i u zemljama u okruženju, trebao bi se u narednim mjesecima povoljno odražavati na kretanja plaća u realnom izrazu. Nadalje, i manjak radne snage koji je, kao i u Hrvatskoj prisutan na području zemalja EU također će nastaviti vršiti pritisak na rast plaća.
Posljednji podaci Eurostata (koji se periodično objavljuju dva puta godišnje) pokazuju da je minimalna bruto plaća obračunata za drugi dio 2023. u Hrvatskoj iznosila 700 eura. Očekivano, značajno viša minimalna bruto plaća zabilježena je u Sloveniji (1.203 eura) i Poljskoj (811 eura). Usporedive zemlje u okruženju koje su imale nižu minimalnu bruto plaću jesu: Bugarska (399 eura), Rumunjska (604 eura), i Mađarska (624 eura). Pritom vrijedi istaknuti, prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za 2022. godinu, da minimalna bruto plaća u Hrvatskoj čini svega 47% udjela u prosječnoj bruto plaći. Isti udio kao Hrvatska ima i Poljska, a prednjači Slovenija s 61,1%. Ostale zemlje u okruženju imaju niži udio minimalne bruto plaće u ukupnoj prosječnoj bruto plaći.
