Slovenija: Primjetan rast nezaposlenosti mladih

Broj registriranih nezaposlenih mladih u siječnju je na međugodišnjoj razini veći za 5,1 posto, a njihov udio među svim nezaposlenima povećan je za 0,8 postotnih bodova. Rast je prvenstveno rezultat većeg priljeva i sporijeg zapošljavanja.

U Sloveniji je u siječnju registrirano 5.287 nezaposlenih u dobi od 15 do 24 godine, što je 5,1 posto više nego godinu ranije u ovo doba. Njihov udio među svim nezaposlenima porastao je za 0,8 postotnih bodova na 10,5 posto, pojasnili su za STA iz Zavoda za zapošljavanje Republike Slovenije.

Pritom su se u cijelu prošlu godinu u evidenciju nezaposlenih prijavile 9204 osobe u dobi od 15 do 24 godine, što je 2,3 posto više nego 2023. godine. Najviše mladih prijavilo se u evidenciju zbog prestanka radnog odnosa na određeno vrijeme (2809 osoba ili 3,8 posto manje nego prethodne godine), zbog sporazumnog prestanka ugovora o radu (898 osoba ili 6,9 posto). više) i kao tehnološki višak (645 osoba ili 20,3 posto više nego u 2023. godini).

U istom razdoblju iz evidencije je odjavljeno 8311 nezaposlenih u dobi od 15 do 24 godine, što je 0,7 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Među njima je 5.579 osoba koje su dobile posao (3,9 posto manje nego 2023. godine). Mladi u potrazi za prvim zaposlenjem još su se sporije zapošljavali, jer je u odnosu na prethodnu godinu broj otkaza zbog zapošljavanja manji za 9,5 posto, pojašnjavaju iz zavoda.

Zbog toga je, navode, porasla stopa registrirane nezaposlenosti u skupini mladih. Nakon što je u studenom 2023. bio 9,7 posto, u studenom prošle godine bio je na 10,0 posto. Ukupna stopa nezaposlenosti u tom je razdoblju pala s 4,8 na 4,6 posto.

Još izraženiji negativan trend pokazuju anketni podaci o nezaposlenosti koje na temelju podataka Republičkog zavoda za statistiku objavljuje europski statistički ured Eurostat. Prema njihovim izračunima, nezaposlenost mladih u Sloveniji u prosincu 2024. iznosila je 17,2 posto, a u prosincu 2023. 10,3 posto. Time se izdigla iznad prosjeka eurozone koji je u prosincu prošle godine iznosio 14,8 posto (14,6 posto u prosincu 2023.).

Na upit bave li se posebno mladim nezaposlenim osobama, iz Zavoda odgovaraju da provode nekoliko mjera kojima im pomažu u tranziciji na tržište rada.

„Mladi se mogu uključiti u mjeru poticanja zapošljavanja Zaposli.me koja podrazumijeva subvencionirano zapošljavanje na razdoblje od godinu dana. Zapošljavanje potiču i mjere osposobljavanja poslodavaca, poput Usposabljam.se ili Dolovnog protosa, koje ne podrazumijevaju zapošljavanje, ali su izlasci iz radnog odnosa prema dosadašnjim iskustvima vrlo visoki", objasnili su dodavši da se oko 80 posto osoba koje se osposobe zaposle.

Prosječno razdoblje nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godine iznosilo je krajem siječnja 7,5 mjeseci i bilo je pola mjeseca kraće nego prije godinu dana.

Prema projektu Jačanje savjetodavnog rada s mladima, koji je nakon sedam godina na Zavodu zaključen 2022. godine, mladi su inače među ranjivijim skupinama na tržištu rada.

Prema nalazima konzultanata koji sudjeluju u projektu, njihovi ključni problemi pri zapošljavanju vezani su uz prijevoz (nemaju vozački ispit, nemaju pristup dobro reguliranom javnom prijevozu) i brigu o djeci. Neki se "još uvijek traže", imaju problema s neskladom želja, vještina i potreba na tržištu rada, a tu su i psihički i drugi zdravstveni problemi.

Evaluacija projekta također je, među ostalim, pokazala da mladi često izlaze na tržište rada bez odgovarajućih kompetencija, za što je kriv obrazovni sustav.

Također se pokazalo da se mladi mogu podijeliti u tri skupine: ljudi kojima je potrebna šira pomoć; osobe koje traže zaposlenje i trebaju uglavnom podršku i informacije; te osobe s višestrukim problemima kojima je potreban integrirani pristup ili uključivanje više institucija.