Ministar financija Marko Primorac kaže da će od početka iduće godine Plenkovićeva Vlada povećati najniže plaće tako što će slabo plaćeni radnici plaćati niže mirovinske doprinose i to, tvrdi ministar, neće utjecati na njihove buduće mirovine.
Primjerice, radnik koji je lani zarađivao 5000 kuna bruto, plaćao je 1000 kuna mirovinskih doprinosa i na ruke je dobio 4000 kuna neto. Ubuduće bi, ako se prepolove na 10 posto, mogao plaćati 66 eura (500 kuna) mirovinskih doprinosa, a 66 eura bi porasla njegova neto plaća! Ministar financija još računa platne razrede i granice, no logika kojom se vodi sugerira ishod koji smo opisali. Sada treba pričekati da vidimo gdje će biti granica do koje će se plaćati niži doprinosi i po kojoj stopi! To može biti prosječna plaća, može biti medijalna ili nešto između, piše Večernji list.
Hrvatska je svoj mirovinski model i način izračuna mirovina dovela do takvog apsurda da će svi radnici čije su plaće niže od 80-postotne prosječne neto plaće imati isti iznos mirovine po godini staža, cca 11 eura po godini. Trenutačno manje od 880 eura neto zarađuje 720 tisuća radnika. Unutar milijun i 228 tisuća sadašnjih umirovljenika jedva je 400 tisuća mirovina u cijelosti pokriveno uplatama doprinosa, dok za sve druge mirovine država doplaćuje iz proračuna. Ove se godine planira naplatiti 4,17 milijardi eura mirovinskih doprinosa, što čini 64 posto svih izdataka za mirovine ove godine procijenjenih na 6,56 milijardi eura. Uplatama nisu do kraja pokrivene mirovine po posebnim propisima, odnosno povlaštene mirovine, zatim invalidske i obiteljske mirovine te najniže mirovine koje primaju ljudi čije su plaće niže od medijalnih, odnosno kreću se do 80 posto prosjeka.
Medijalna ili srednja neto plaća za veljaču bila je 917 eura i ona bi mogla biti granica do koje će se plaćati niži doprinosi! Gleda li se trenutačna pozicija radnika koji zarađuje 600, 700 ili 800 eura neto, plan ministra Primorca nije loš jer će radniku porasti neto plaća (uz bitan preduvjet da mu poslodavac odmah ne smanji bruto) za onoliko za koliko mu država smanji doprinose. Opet uz uvjet da mu razliku ne uzme država kroz porez na dohodak. Smanjenje doprinosa ne bi trebalo imati utjecaj na buduću mirovinu za deset, 20 ili 30 godina jer će razliku pokriti država iz proračuna! Dugoročno je to loše, ako ne i katastrofalno, za radnika i državu jer Hrvatsku brendira kao zemlju niskih plaća i jeftinih radnika. Jednako tako, mirovine će prerasti u neki oblik socijalne pomoći isti za sve jer se dokida vezanje iznosa budućih mirovina uz plaćanje doprinosa.
Ako je sustav podešen tako da iznos mirovine ne ovisi o uplatama doprinosa, onda se nitko neće ni truditi da legalno zaradi više. Država je time sama sebi pucala u obje noge te će primjena novog modela smanjenih doprinosa dovesti do pada naplate doprinosa pa će se s vremenom gotovo sve mirovine morati financirati iz PDV-a, poreza na imovinu ... O takvom rasterećenju poslodavci nisu ni sanjali! Inflacija puni državni proračun bolje nego ikad prije, ali što kad ne bude inflacije, a poslodavci privučeni neočekivanim poklonom države većinu radnika prijave na iznose plaće ispod granice za najniže doprinose. Tko god misli da to poslodavci neće i ne bi učinili, neka pogleda brzinu kojom se u Hrvatskoj otvaraju paušalni obrti, a radni odnos uvjetuje otvaranjem paušalnog obrta za koji se plaćaju minimalni porezi i doprinosi.
Hrvatske su mirovine među najnižima u Europi prema udjelu mirovine u plaći, što je posljedica izuzeća, malih plaća, ali i stope doprinosa. U Italiji mirovinski doprinosi iznose 33 posto plaće, u Češkoj, Francuskoj i Grčkoj 26 do 28 posto, u Slovačkoj i Austriji 22,8 posto, u Hrvatskoj 20 posto, u Njemačkoj 18,6 posto, a pri dnu su Australija i Litva sa stopama ispod 10 posto te Meksiko gdje su doprinosi samo 6,2 posto, no sada ih dižu na 15 posto kako bi spriječili masovno siromaštvo u starosti. Ima zemalja gdje je stopa mirovinskih doprinosa različita, no sve su one bogate.
U Velikoj Britaniji je 21 posto prosječne plaće oslobođeno davanja za mirovinu, od 22 do 120 posto prosjeka plaća se 12 posto mirovinskih doprinosa, a na plaće iznad 120 posto prosjeka stopa doprinosa u Velikoj Britaniji pada na 2 posto. U bogatoj Švicarskoj i Finskoj stopa doprinosa niža je za mlađe radnike, a viša za radnike starije dobi.
