GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Srbija: Inflaciju od 12,8 posto potaknule cijene hrane i energenata

Srbija: Inflaciju od 12,8 posto potaknule cijene hrane i energenata
POSLJEDICE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 17.08.2022 / 13:30
Autor: SEEbiz / H
BEOGRAD - Inflacija u Srbiji u srpnju je bila na razini od 12,8 posto, od čega je više od dvije trećine rasta posljedica utjecaja cijena hrane i energenata, priopćila je u srijedu Narodna banka Srbije (NBS).

Uvoz energenata tijekom ove godine u Srbiju dosegnuo je vrijednost od 3,1 milijardu eura, što je, prema podacima NBS-a, za 2,1 milijarde eura više nego u prvoj polovici 2021. godine.

Procjena NBS-a je da će inflacija biti na godišnjem vrhuncu najvjerojatnije koncem rujna, nakon čega se očekuje pad, rekla je čelnica nacionalne banke Jorgovanka Tabaković na predstavljanju kolovoškog Izvješća o inflaciji.

Na rast cijena u trećem tromjesečju će, prije svega, utjecati visoki troškovi proizvodnje zbog poskupljenja energenata, zatim visoke cijene poljoprivrednih proizvoda i industrijskih sirovina, te znatan rast proizvođačkih cijena trgovinskih partnera Srbije iz zone eura, navedeno je u izvješću NBS-a.

Očekivanja nacionalne banke su, po riječima guvernerke Tabaković, da će se na postupno opadanje inflacije, posle njezine najviše točke procjenjene za kraj rujna, reflektirati zaoštravanje monetarnih uvjeta, slabljenje globalnih faktora koji utječu na cijene hrane i energenata, te mjere Vlade Srbije o ograničenju nekih cijena.

U Izvješću o inflaciji istaknuto je kako NBS očekuje i da će učešće deficita u bruto nacionalnom dohotku (BDP) porasti na 9,4 posto, ponajprije zbog rasta uvoza i cijene energenata.

Unatoč tome, Srbija ne odustaje od optimističnih procjena rasta BDP-a.

"Očekujemo da će tromjesečne stope rasta BDP-a ostati pozitivne, pa nismo mijenjali projekciju rasta u 2022. od 3,5 do 4,5 posto", rekla je Tabaković.

Najniža korigirana projekcija rasta BDP za 2023. je za pola postotka manje nego u 2022. rekla je ona.

Tabaković je rekla da nacionalna banka i dalje očekuje da će ove godine u zemlju stići 3,3 milijarde eura neto izravnih stranih ulaganja (FDI), naglasivši da je do kraja srpnja priljev FDI premašio dvije milijarde eura.

Srbijanske devizne rezerve su koncem srpnja iznosile 15 milijardi eura, što se ocjenjuje dovoljnom svotom za reagiranje u slučaju novih kriza, poput pandemije korona virusa i ruske invazije u Ukrajini.

Tagovi: inflacija u Srbiji, rast cena, energija, hrana, transport, restorani
PROČITAJ I OVO
Hrvatski BDP u zadnjem lanjskom kvartalu skočio 4,3 posto
SKOK
Hrvatski BDP u zadnjem lanjskom kvartalu skočio 4,3 posto
ZAGREB - Zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u četvrtom lanjskom tromjesečju, već 12. kvartal zaredom, i to za 4,3 posto na godišnjoj razini, dok je u cijeloj prošloj godini ojačalo 2,8 posto.
Prosečna decembarska plata u Srbiji 95.093 dinara
ZARADE
Prosečna decembarska plata u Srbiji 95.093 dinara
BEOGRAD - Prosečna neto plata u decembru 2023. godine iznosila je 95.093 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku. Polovina zaposlenih radila je za manje od 69.842 dinara, koliko iznosi medijalna zarada za ovaj mesec.
Njemačka u aktivnoj potrazi za kvalificiranom radnom snagom
TRŽIŠTE RADA
Njemačka u aktivnoj potrazi za kvalificiranom radnom snagom
BERLIN - Vladajuća njemačka politika aktivno traži rješenja za problem nedostatka kvalificirane radne snage. Oni bi se mogli riješiti povećanjem sudjelovanja žena, starijih zaposlenika i osoba s invaliditetom na tržištu rada, istaknuo je danas u Berlinu njemački ministar rada Hubertus Heil.
Hrvatskoj nedostaje najmanje 200.000 radnika
RADNA SNAGA
Hrvatskoj nedostaje najmanje 200.000 radnika
ZAGREB - Hrvatskoj nedostaje radnika u gotovo svim segmentima gospodarstva, od radno intenzivnih djelatnosti do visokokvalificiranih stručnjaka.
Europljani rade sve manje. Zašto je tako?
TRŽIŠTE RADA
Europljani rade sve manje. Zašto je tako?

BERLIN - U Europi je zaposleno više ljudi nego ikad ranije. A istovremeno nedostaje stručne radne snage. Stručnjaci zahtijevaju zaokret. Treba li više ljudi raditi manje, ili obrnuto?

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE