Što donosi novi vladin antiinflacijski paket?

Uz to banke će se suzdržati od povećanja kamata na kredite građanima i poduzećima do druge polovice sljedeće godine. Iako je dio banaka već počeo dizati kamate na štednju, a trgovci stalno mame građane oglašavanjem akcijskih cijena, obećanje njihovih predstavnika da će sniziti cijene jer žele pridonijeti Vladinim naporima u suzbijanju inflacije, svakako doprinosi dojmu da je Vladin jesenski antiinflacijski paket mjera puno jači od najavljenih pola milijarde eura, piše Novi list.

U Vladinom su paketu najznačajnije stavke zadržavanje postojećih cijena električne energije i jednokratni dodaci pojedinim skupinama u društvu poput umirovljenika, nezaposlenih ili korisnika dječjeg doplatka, a po svemu sudeći Vlada će još jednom posegnuti i za ograničavanjem cijena najvažnijih prehrambenih proizvoda i listu će proširiti sa sadašnjih osam. No u Banskim dvorima su, svjesni kako to nije dovoljno za borbu s inflacijom, procijenili da će mjere izgledati puno bolje ako uz njih Vlada postigne dogovor s trgovcima i bankama, te ako ih prati najava snižavanja cijena i povećanja kamata na štednju za one koji imaju nešto novca na bankama.

Tako su jučer premijer Andrej Plenković i njegovi »gospodarski« ministri održali sastanke s trgovcima i bankarima, da bi nakon toga na sastanak sa socijalnim partnerima, sindikatima, umirovljeničkim i poslodavačkim udrugama, došli i s paketom državnih mjera ali i obećanjima trgovaca i bankara. Svi su redom, kako su jučer završavali sastanci u Banskim dvorima, pozdravljali Vladine mjere ili su obećavali da su spremni i svojim potezima doprinijeti Vladinim naporima.

Čelni ljudi većine trgovačkih lanaca za izjave nisu bili spremni, pred novinare je stao Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova Grupe u čijem sastavu posluje Konzum, ali i neke od najvećih kompanija prehrambene industrije u Hrvatskoj i najavio je da će već od petka Konzum krenuti s pojeftinjenjima.

– Mi ćemo već od petka krenuti s određenim akcijama na 360 proizvoda plus tisuću na kojima ćemo ići s manjim cijenama. Cilj je i nama kao kompaniji koja je velika i koja ovisi o makroekonomskim zbivanjima da inflacija u Hrvatskoj bude manja, jer je to bolje za naše kupce i naše zaposlenike, tako da tu imamo jednak interes kao i Vlada, pojasnio je Peruško. Nije precizirao koliko će cijene padati i za koje proizvode, ali za pretpostaviti je da je riječ o proizvodima za koje se cijene objavljuju i na Vladinoj stranici Kretanje cijena.

– Ono što smo mi kao Fortenova i Konzum s našim proizvodnim kompanijama dali obećanje je da ćemo odraditi sve što je moguće, što je u našem interesu, da pomognemo u smanjenju inflacije u Hrvatskoj, dodao je Peruško. Činjenica da Konzum posluje u grupaciji koja ima i tvrtke iz prehrambeno prerađivačke industrije, zasigurno toj kompaniji daje veći prostor za najavu spuštanja cijena.

Direktorica Hrvatske udruge poslodavca Irena Weber kazala je pak da su trgovci iz njihove udruge spremni sudjelovati koliko će im to troškovi omogućiti u Vladinoj inicijativi, a na pitanje zašto su uopće podizali cijene ako sada ima prostora za njihovo snižavanje Weber je odgovorila da se u međuvremenu dogodio pad cijena energenata i žitarica. Odgovarajući na primjedbu da je taj pad započeo još lani, Weber je kazala da poduzetnici imaju dugoročne ugovore i da sada mogu ugraditi to sniženje ulaznih troškova u konačne cijene za dio proizvoda.

Na isto pitanje ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić odgovara time da je objašnjenje bilo da su porasle cijene dobavljača i da se to pretočilo u cijene za potrošače.

– No uvidom u dobit u prošloj godini sasvim sigurno imaju mogućnosti da za velik asortiman hrvatskih proizvoda snize cijene i to je bio današnji dogovor predstavnika trgovina i Vlade, pojasnio je Piletić koji otkriva da su predstavnici trgovine izrazili jasnu spremnost da doprinesu smanjenju inflacije u Hrvatskoj, i da smanje cijene.

Dogovor s trgovcima trebao bi se, najavljuje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, utanačiti na današnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća prije sjednice Vlade.

Sever ističe da sindikati Vladi daju potporu »da pritisne i trgovce i prerađivače, opskrbljivače i sve druge da spuste svoje cijene jer će jedino to omogućiti građanima relaksiraniju jesen i zimu«.

Direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko pak za ovu jesen i zimu najavljuje i rast kamata na depozite, te kaže da banke i tako žele biti dio rješenja i da razumiju Vladine napore za poboljšanje kvalitete života građana. Kaže da je Vladino izdanje narodne obveznice te najava izdanja narodnih trezoraca, poticaj bankama da krenu s dizanjem kamatnih stopa na štedne depozite, i to uskoro. Banke, koje su već podigle kamate na štednju činit će to i dalje, ali nešto sporije, dok će one koje to nisu napravile sada malo brže podizati stope.

– Kamatne stope na oročene depozite i kredite kretale su se otprilike u korelaciji, rasle su jednakim intenzitetom. Kamate na kredite u hrvatskim bankama su među najnižima u EU-u, pa banke kroz sve te mjere imaju snažan utjecaj da se olakša život hrvatskih građana, tvrdi Perko. Na pitanje hoće li podizanje kamata na depozite za posljedicu imati podizanje kamata na kredite građanima i poduzećima, Perko je odgovorila da se kamatne stope na kredite poduzećima, ali i građanima neće dizati barem do druge polovice sljedeće godine.

Na to da bi bilo loše da rezultat podizanja kamata na depozite bude rast kamata na kredite poduzećima, upozorila je i Irena Weber ističući da su hrvatska poduzeća dugo imala lošije uvjete kreditiranja, a da nakon ulaska u eurozonu, konačno imaju nižu kamatu od primjerice onih u Njemačkoj, što je donedavno bilo nezamislivo.

Umirovljenici će kao i dosad dobiti jednokratnu naknadu ovisno o visini mirovine, a Jasna Petrović predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske otkrila je i jednu novinu, u Vladinom paketu, odnosno, kako je kazala, ispravljanje nepravde prema umirovljenicima koji su imali tako niske mirovine da su uz to i radili, pa su onda ostali bez dodatka.

– Svi oni koji imaju toliko nisku mirovinu da su otišli raditi i ukupni im prihodi iznose manje od 700 eura dobit će jednokratnu naknadu. To smo uspjeli, otkrila je Petrović. Tako će umirovljenici s primanjima do 300 eura dobiti 160 eura dodatka, oni s mirovinom od 300 do 435 eura dobit će dodatak od 120 eura. Za mirovine od 435 do 570 eura predviđen je dodatak do 80 eura, a za mirovine od 570 do 700 eura ide dodatak od 60 eura.