GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Svjetska banka blago snizila prognozu rasta hrvatskog BDP-a u 2022.

Svjetska banka blago snizila prognozu rasta hrvatskog BDP-a u 2022.
PROGNOZE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 11.01.2022 / 17:03
Autor: SEEbiz / H
WASHINGTON - Svjetska banka (SB) blago je u utorak snizila prognozu rasta hrvatskog i svjetskog gospodarstva u 2022. godini, ističući neizvjesno okruženje kontinuiranih poremećaja povezanih s pandemijom i jačanje inflacije.

Svjetska banka sada prognozira rast hrvatskog gospodarstva u 2022. godini od 5,4 posto, nasuprot 6-postotnom rastu projiciranom u sklopu ažuriranih procjena u listopadu prošle godine.

Procjena za 2021. znatno je poboljšana, sa 7,6 na 9,4 posto.

U 2023. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi po SB-u porasti 4,4 posto, za 0,2 postotna boda snažnije no što su predviđali u listopadu lani.

Među ostalim zemljama u Europi i središnjoj Aziji (ECA), Bugarska bi u ovoj godini po bančinim procjenama trebala zabilježiti rast aktivnosti za 3,8 posto, Rumunjska za 4,3 posto, Poljska za 4,7 posto, a Mađarska za pet posto.

Poljuljana potražnja

Gospodarstvo je u toj skupini prošle godine poraslo za 5,8 posto, procjenjuju u SB-u, budući da se domaća potražnja tijekom većeg dijela godine oporavila snažnije no što se očekivalo.

Oporavak regije dodatno su poduprli jačanje aktivnosti u eurozoni i više cijene sirovina, koji su ubrzali rast izvoza i povećali priljev inozemnih doznaka, bilježe u SB-u.

Novi podaci sugeriraju pak da će najnoviji val pandemije izazvati poremećaje povezane, među ostalim, sa strožim ograničenjima mobilnosti u samim zemljama i međunarodnim zabranama putovanja.

Nove inozemne narudžbe smanjuju se, odražavajući slabljenje vanjske potražnje i uska grla u opskrbi, a slabi i povjerenje potrošača, zbog sve većeg broja novooboljelih od covida-19, rastuće inflacije i regulatorne nesigurnosti.

SB sada procjenjuje da će rast gospodarstva regije ECA u cjelini u ovoj godini usporiti na tri posto budući da strože makroekonomske mjere i novi valovi širenja zaraze pritišću potražnju, dodajući da su posebno ugrožene zemlje s niskom stopom procijepljenosti.

Rast u toj regiji nastavit će usporavati u 2023., kada se očekuje u visini 2,9 posto, s obzirom na nastavljeno ukidanje fiskalne potpore, predviđaju u SB-u.

Podrška od vanjske potražnje, kako procjenjuju, nestat će u 2023., uz usporavanje rasta globalnog i gospodarstva eurozone te smanjenje cijena sirovina.

Nepoznate vode

Nakon snažnog oporavka u 2021., globalno gospodarstvo ulazi u fazu izraženog usporavanja zbog novih prijetnji širenja koronavirusne zaraze, jačanja inflacije, duga i nejednakosti u prihodima, što bi moglo ugroziti oporavak gospodarstva u nastajanju i onih u razvoju, ističu u SB-u.

U SB-u procjenjuju da je svjetsko gospodarstvo prošle godine poraslo 5,5 posto, a u 2022. rast će usporiti na 4,1 posto, te na 3,2 posto u 2023. jer će splasnuti naglo probuđena potražnja, a vlade i središnje banke smanjivat će programe fiskalnih i monetarnih poticaja.

Banka je time snizila prognozu za ovu godinu za 0,2 postotna boda.

Brzo širenje omikrona moglo bi donijeti nove poremećaje aktivnosti, a SB među rizicima izdvaja i značajno usporavanje velikih gospodarstava, uključujući SAD i Kinu, koje će utjecati na vanjsku potražnju u gospodarstvima u nastajanju i onima u razvoju.

"Svjetsko gospodarstvo istodobno se suočava s covidom, inflacijom i neizvjesnošću u kreiranju političkih mjera, s obzirom na to da su državna potrošnja i monetarna politika zakoračile u posve nepoznate vode", izjavio je predsjednik grupe Svjetske banke David Malpass.

"Usmjeravanje više zemalja na povoljan put rasta zahtijeva koordinirano međunarodno djelovanje i sveobuhvatan set nacionalnih mjera", poručio je Malpass.

Tagovi: Svjetska banka, hrvatski BDP, hrvatski izvoz
PROČITAJ I OVO
Piletić: Cilj je do kraja godine izmijeniti Zakon o radu
REGULATIVA
Piletić: Cilj je do kraja godine izmijeniti Zakon o radu

ZAGREB - Ministar rada i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je u intervjuu za Hinu kako su prioritet politike ove Vlade djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Žele što manje djece u institucionalnom smještaju te će pokrenuti i nacionalnu kampanju promoviranja udomiteljstva.

Fitch potvrdio kreditni rejting Slovenije
REJTING
Fitch potvrdio kreditni rejting Slovenije
LJUBLJANA - Bonitetna agencija Fitch Ratings potvrdila je kreditni rejting Slovenije A sa stabilnim izgledima. To je opravdalo brojnim prednostima zemlje, uključujući članstvo u EU-u i eurozoni, snažan gospodarski rast i snažnu fiskalnu potporu tijekom pandemije.
Troškovi bolnica otišli su u nebo
BOLNICE
Troškovi bolnica otišli su u nebo
ZAGREB - Troškovi bolnica otišli su u nebo, piše u subotu Jutarnji list, navodeći da su računi i do pet puta veći nego lani pa dodatnih 3,5 milijardi kuna iz proračuna neće biti dovoljno.
Moodys snizio rejting Ukrajine zbog neizvjesnog vraćanja dugova
REJTING
Moodys snizio rejting Ukrajine zbog neizvjesnog vraćanja dugova
ZAGREB - Agencija Moodys snizila je u petak kreditni rejting Ukrajine s "Caa2" na Caa3" uz negativne izglede, navevši kao razlog pojačani rizik vezan uz održivost dugova te zemlje nakon ruske invazije.
EK i službeno odobrio Hrvatskoj produljenje roka za sredstva iz EUSF-a
ROKOVI
EK i službeno odobrio Hrvatskoj produljenje roka za sredstva iz EUSF-a
ZAGREB - Europska komisija je u petak i službeno potvrdila produljenje roka za korištenje sredstava Europskog fonda solidarnosti (EUSF) za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu do kraja lipnja 2023., što je dogovoreno još u veljači u razgovoru premijera Andreja Plenkovića i predsjednice Komisije Ursule von der Leyen.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE