Naime, nagli prekid sezone i rast infekcija diljem Europe pred kraj trećeg tromjesečja nagovijestili su da mjeseci pred nama donose popriličnu neizvjesnost. Štoviše projicirani oporavak u posljednjem tromjesečju za nekolicinu država EU izložen je visokim negativnim rizicima, a u slučaju vrlo izglednih snažnih restriktivnih epidemioloških mjera pad gospodarstava i u razdoblju od listopada do prosinca nije isključen.
Uz visoke fiskalne poticaje i nastavak ekstremno ekspanzivnih monetarnih politika, kreatori ekonomskih politika nastoje ublažiti ekonomske i socijalne posljedice pandemije. I dok je vremenski rok korištenja fiskalnih poticaja ograničen razinom javnog duga i varira od države do države, monetarna politika prema sadašnjim projekcijama i u euro području i u SAD-u izgledno ostaje ekspanzivna bez ugroze od ionako potisnute inflacije. Negativne kamatne stope, prisutne više od pola desetljeća, postale su i ostat će realnost europskog tržišta.
U takvim uvjetima, potraga za bilo kakvim prinosima omogućavat će i državama s „lošijim rejtinzima“ poput Hrvatske vrlo lagano zadovoljavanje potreba za refinanciranjem i u 2021. Uz to, velike nade polažu se u raspoloživa europska sredstva koja bi mogla biti jedan od čimbenika oporavka. Međutim, bez obuzdavanja pandemije i bez povratka turista, Hrvatska teško može dosegnuti visoke stope rasta. Razlog leži u visokoj ovisnosti o turizmu, koja među ostalima određuje i raspoloživi dohodak kućanstava. Tijekom 2020. on je donekle sačuvan izdašnim potporama Vlade za zaposlenike u djelatnostima pogođenima COVID-om.
Uz snažan pad prihoda i rast rashoda samo u fiskalnoj statistici, trošak pandemije približava se 30 milijardi kuna. Naravno, navedeno uzrokuje i snažan rast javnog duga koji će samo u jednoj fiskalnoj godini istopiti svu fiskalnu konsolidaciju prethodnih godina i dosegnuti povijesno najvišu vrijednost.
Po završetku krize smatramo da će upravo održivost javnih financija i dosadašnjeg modela rasta ponovno doći u fokus. S pozitivne strane na premiju rizika države svakako će djelovati ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam 2 i težnja da u što skorijem roku prihvatimo euro kao jedinstveno sredstvo plaćanja. Brzina i pozitivan učinak svakako će biti veći ako Hrvatska provede reforme na koje se obavezala. A do tada stabilnost tečaja ostaje glavno sidro monetarne politike.
Dionička tržišta s obje strane Atlantika obilježila je izražena volatilnost, pri čemu su dionički indeksi uglavnom bilježili pozitivna kretanja predvođeni dionicama tehnološkog sektora, koje su dosezale rekordne vrijednosti. Vodeći europski dionički indeksi pritom su zabilježili lošiju izvedbu od referentnih američkih indeksa, a jedan od razloga je i slabija zastupljenost tehnološkog sektora u sastavu indeksa. Razdvajanje trendova na razini realne ekonomije i dioničkog tržišta u SAD-u utjecalo je kod dijela tržišnih dionika na preispitivanje opravdanosti visokih valuacija kompanija iz tehnološkog sektora i njima srodnih kompanija iz ostalih sektora. Upravo navedeno obrađujemo u fokus temi naših listopadskih analiza.
