GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Trošak pandemije približava se iznosu od vrtoglavih 30 milijardi kuna

Trošak pandemije približava se iznosu od vrtoglavih 30 milijardi kuna
ENORMNO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 27.10.2020 / 12:34
Autor: Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA.
ZAGREB - Nakon potonuća u drugom tromjesečju, glavna turistička sezona donijela je dašak optimizma i predah pred već sada jasnu vrlo tešku i neizvjesnu jesen, ali i zimu.

Naime, nagli prekid sezone i rast infekcija diljem Europe pred kraj trećeg tromjesečja nagovijestili su da mjeseci pred nama donose popriličnu neizvjesnost. Štoviše projicirani oporavak u posljednjem tromjesečju za nekolicinu država EU izložen je visokim negativnim rizicima, a u slučaju vrlo izglednih snažnih restriktivnih epidemioloških mjera pad gospodarstava i u razdoblju od listopada do prosinca nije isključen. 

Uz visoke fiskalne poticaje i nastavak ekstremno ekspanzivnih monetarnih politika, kreatori ekonomskih politika nastoje ublažiti ekonomske i socijalne posljedice pandemije. I dok je vremenski rok korištenja fiskalnih poticaja ograničen razinom javnog duga i varira od države do države, monetarna politika prema sadašnjim projekcijama i u euro području i u SAD-u izgledno ostaje ekspanzivna bez ugroze od ionako potisnute inflacije. Negativne kamatne stope, prisutne više od pola desetljeća, postale su i ostat će realnost europskog tržišta.

U takvim uvjetima, potraga za bilo kakvim prinosima omogućavat će i državama s „lošijim rejtinzima“ poput Hrvatske vrlo lagano zadovoljavanje potreba za refinanciranjem i u 2021. Uz to, velike nade polažu se u raspoloživa europska sredstva koja bi mogla biti jedan od čimbenika oporavka. Međutim, bez obuzdavanja pandemije i bez povratka turista, Hrvatska teško može dosegnuti visoke stope rasta. Razlog leži u visokoj ovisnosti o turizmu, koja među ostalima određuje i raspoloživi dohodak kućanstava. Tijekom 2020. on je donekle sačuvan izdašnim potporama Vlade za zaposlenike u djelatnostima pogođenima COVID-om.

Uz snažan pad prihoda i rast rashoda samo u fiskalnoj statistici, trošak pandemije približava se 30 milijardi kuna. Naravno, navedeno uzrokuje i snažan rast javnog duga koji će samo u jednoj fiskalnoj godini istopiti svu fiskalnu konsolidaciju prethodnih godina i dosegnuti povijesno najvišu vrijednost.

Po završetku krize smatramo da će upravo održivost javnih financija i dosadašnjeg modela rasta ponovno doći u fokus. S pozitivne strane na premiju rizika države svakako će djelovati ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam 2 i težnja da u što skorijem roku prihvatimo euro kao jedinstveno sredstvo plaćanja. Brzina i pozitivan učinak svakako će biti veći ako Hrvatska provede reforme na koje se obavezala. A do tada stabilnost tečaja ostaje glavno sidro monetarne politike.

Dionička tržišta s obje strane Atlantika obilježila je izražena volatilnost, pri čemu su dionički indeksi uglavnom bilježili pozitivna kretanja predvođeni dionicama tehnološkog sektora, koje su dosezale rekordne vrijednosti. Vodeći europski dionički indeksi pritom su zabilježili lošiju izvedbu od referentnih američkih indeksa, a jedan od razloga je i slabija zastupljenost tehnološkog sektora u sastavu indeksa. Razdvajanje trendova na razini realne ekonomije i dioničkog tržišta u SAD-u utjecalo je kod dijela tržišnih dionika na preispitivanje opravdanosti visokih valuacija kompanija iz tehnološkog sektora i njima srodnih kompanija iz ostalih sektora. Upravo navedeno obrađujemo u fokus temi naših listopadskih analiza.

Tagovi: koronavirus u Hrvatskoj, koronakriza, hrvatski BDP, javni dug, hrvatski turizam
PROČITAJ I OVO
Ispunjavanje mjerila za uvođenje eura teče prema planu
UVOĐENJE EURA
Ispunjavanje mjerila za uvođenje eura teče prema planu
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u srijedu da ispunjavanje mjerila vezanih uz obveze Hrvatske preuzete nakon ulaska u europski tečajni mehanizam ERM II teče prema planu te najavio da će na sjednici Vlada ovoga tjedna donijeti smjernice za limite proračuna u iduće tri godine.
MMF podigao prognoze rasta za bogate zemlje, smanjio za zemlje u razvoju
PROGNOZE
MMF podigao prognoze rasta za bogate zemlje, smanjio za zemlje u razvoju
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) je zadržao prognozu globalnog rasta od šest posto u 2021. s time da je povećao izglede za SAD i druga vodeća gospodarstva, a smanjio za zemlje u razvoju koje se bore s rastućim brojem zaraženih koronavirusom.
Tramišak: Prva europska sredstva u rujnu ili početkom listopada
NAJAVE
Tramišak: Prva europska sredstva u rujnu ili početkom listopada
ZAGREB - Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak rekla je večeras u HTV-ovom Dnevniku kako prvih 819 milijuna eura europskih sredstava vezano za Nacionalni plan oporavka i otpornosti možemo očekivati u rujnu ili početkom listopada.
Marić objasnio zašto ne može smanjiti PDV na piće
OBJAŠNJENJE
Marić objasnio zašto ne može smanjiti PDV na piće
ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić na sastanku s Nacionalnom udrugom ugostitelja (NUU) u utorak nije prihvatio prijedloge o snižavanju PDV-a na piće i uvažavanje troška rada kao poreznog odbitka, a komentirao je zašto nije udovoljio njihovim zahtjevima.
Marić nije prihvatio prijedloge udruge ugostitelja o poreznom rasterećenju
BEZ DOGOVORA
Marić nije prihvatio prijedloge udruge ugostitelja o poreznom rasterećenju
ZAGREB - Predsjednica NUU-a Jelena Tabak je nakon sastanka poručila kolegama da s izazovima kojih ih čekaju u idućem razdoblju "rade što bolje mogu i snađu se kako god mogu”.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE