GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Troškovi života: Dubrovnik skuplji od Zagreba, ali i od Rima i Bruxellesa

Troškovi života: Dubrovnik skuplji od Zagreba, ali i od Rima i Bruxellesa
USPOREDBE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.05.2021 / 15:25
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Na listi skupoće života u 608 gradova u svijetu portala Numbeo, globalne baze podataka o potrošačkim cijenama (namirnice, odjeća i obuća, taksi, komunalne usluge, internet, prijevoz, ponuda u restoranima, izdvajanje za sportske aktivnosti, za vrtić, školu), nalazi se i njih pet iz Hrvatske.

Najskuplji je Dubrovnik, koji je zauzeo visoko 65. mjesto, drugi je Zadar, na 275. mjestu, a slijede Split (312), Rijeka (322), Zagreb (346) i najjeftiniji Osijek, koji je na listi zauzeo 374. mjesto.

Kada je riječ o zemljama, na listi od njih 138, Hrvatska je na 42. mjestu, a od zemalja srednje i istočne Europe, neznatno su skuplje tek Estonija (41. mjesto) i Slovenija (38. mjesto), dok je život u ostalim zemljama znatno jeftiniji. Jedan od razloga tome, čini se, visoka je cijena osnovnih režija, a u koje se ubrajaju struja, grijanje, voda i smeće za stambeni prostor. Među 107 zemalja, na toj listi Hrvatska se nalazi na visokom, 17. mjestu.

Mjesečni troškovi četveročlane obitelji u Dubrovniku, izračunao je Numbeo, iznose 23.888 kuna, bez troškova stanarine. U usporedbi sa Zagrebom, proizlazi, Dubrovnik je 54,2 posto skuplji, dok je cijena najma veća 31,7 posto. S druge strane, četveročlanoj obitelji u Osijeku, bez stanarine, potrebno je 12.980 kuna, gotovo upola manje nego u Dubrovniku, piše Jutarnji list. Iza Dubrovnika su i Bruxelles i Rim.

No, u svih pet hrvatskih gradova skuplje je živjeti nego, primjerice, u Varšavi ili Budimpešti. No, troškovi života samo su jedan od brojnih kriterija prema kojim se ocjenjuje kvaliteta življenja u gradovima. Kada je riječ o glavnim gradovima, prošlogodišnje istraživanje njemačke kompanije, specijalizirane za preseljenja, Movinga iz Berlina, pokazalo je da među 150 gradova, Zagreb zauzima tek 135. mjesto, a lošije su plasirani tek glavni gradovi Litve, Latvije i Bugarske. Gradovi su ocijenjeni prema 16 kriterija, od toga koliki dio primanja odlazi na pokrivanje troškova života, do sigurnosti, kvalitete zraka, plaćenog dopusta roditelja, obrazovanosti i javnog prijevoza.

Tako je u kategoriji mobilnost, koja pokazuje učinkovitost privatnog i javnog prijevoza (razmatra se dužina i regularnost sustava, udjel putnika u ukupnom stanovništvu, te stupanj zagušenja prometa), Zagreb plasiran znatno lošije od usporedivih gradova iz drugih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi.

Tagovi: Dubrovnik, Zagreb, Bruxelles, Numbeo, troškovi života
PROČITAJ I OVO
NBS: Bruto devizne rezerve na kraju aprila pale na 14 milijardi evra
REZERVE
NBS: Bruto devizne rezerve na kraju aprila pale na 14 milijardi evra
BEOGRAD - Na kraju aprila bruto devizne rezerve su bile niže za 278,1 milion evra u odnosu na kraj prethodnog meseca, što je rezultat prvenstveno odliva po osnovu plaćanja obaveza države .
AmCham: Privreda se oporavlja brže nego što smo očekivali
OPORAVAK
AmCham: Privreda se oporavlja brže nego što smo očekivali
BEOGRAD – Primetan je optimizam u procenama za 2021. godinu kompanija članica AmCham-a zahvaljujući oporavku svetske privrede i fiskalnim i monetarnim podsticajima.
Lane: Oporavak bi mogao biti dug
OPORAVAK
Lane: Oporavak bi mogao biti dug
PARIZ - Pad gospodarstva uslijed pandemije koronavirusa neće biti onoliko dubok koliki je bio nakon bankarske krize 2008. godine, ali bi oporavak mogao biti prilično dug, rekao je glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) Philip Lane u intervjuu za pariški Le Monde.
MAT: U Srbiji u martu industrijska proizvodnja veća 6,1 odsto
TREND
MAT: U Srbiji u martu industrijska proizvodnja veća 6,1 odsto
BEOGRAD - Industrijska poizvodnja u Srbiji je u martu ove godine međugodišnje povećana za 6,1 odsto, proizvodnja prerađivačke industrije za 6,5 odsto, elektroprivrede za pet, a rudarstva za 5,7 odsto, navodi se u najnovijem broju mesečnika Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
HZZ: Krajem travnja 148.744 nezaposlene osobe
TRŽIŠTE RADA
HZZ: Krajem travnja 148.744 nezaposlene osobe

ZAGREB - Krajem travnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirane su bile 148.744 nezaposlene osobe, što je na mjesečnoj razini pad za 4,4 posto, a po prvi put u nešto više od godinu dana nezaposlenost je pala i na godišnjoj razini, i to za 6,6 posto, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podatci HZZ-a.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE