Istovremeno su ukupni rashodi (ostvareni u iznosu od 30,2 mlrd. eura) zabilježili razmjerno slabiji godišnji rast od 6,6%. Posljedično, nakon dvije godine zabilježenog manjka, u prošloj fiskalnoj godini ostvaren je višak konsolidirane opće države koji je iznosio 261,95 milijuna eura ili 0,4% BDP-a. Ostvareni višak značajno je bolji rezultat od planiranog manjka u posljednjem rebalansu državnog proračuna (-1,5% BDP-a). U odnosu na 2021. saldo proračuna opće države poboljšan je za 2,9 postotnih bodova BDP-a.
Povoljna kretanja u državnoj blagdani tijekom prošle godine rezultat su nastavka (realnog) rasta gospodarske aktivnosti, ali i snažnih inflatornih pritisaka koji su imali pozitivne učinke na prihodnu stranu. Naime, iz EDP izvješća proizlazi da je na poboljšanje fiskalnog salda u 2022. godini najveći utjecaj imalo povećanje poreznih prihoda čiju okosnicu čine prihodi od PDV-a koji su prikupljeni u iznosu od 8,89 mlrd. eura te su na godišnjoj razini porasli za 16,2%. Unatoč blagom nominalnom rastu rashoda za kamate (+3,5% godišnje), primarni saldo proračuna opće države na kraju 2022. iznosio je 1,19 mlrd. eura ili 1,8% BDP-a (poboljšanje za 1.741 milijuna eura u odnosu na 2021.). Trošak kamata smanjio se s razine od 3,5% BDP-a tijekom 2014. i 2015. na 1,4% BDP-a u 2022. uz očekivanja o nastavku silazne dinamike u kratkoročnom razdoblju.
Travanjska EDP notifikacija potvrdila je prethodno objavljene podatke o dugu opće države na kraju 2022. godine. Konsolidirani dug na kraju 2022. spustio se na 68,4% BDP-a što je 10 postotnih bodova niže u odnosu na 2021. čime je nastavljen trend smanjivanja udjela (maastrichtškog) duga u BDP-u koji, uz iznimku pandemijske 2020., kontinuirano traje od 2014. godine.
U ovoj godini inflacija će ostati pozitivan čimbenik u kretanju prihoda dok se negativni rizici uglavnom odnose na slabija gospodarska kretanja. Međutim, u okruženju restriktivnih monetarnih politika, prostora za pretjerani optimizam nema. Efekt posljednjeg Vladinog paketa mjera za borbu protiv inflacije (od 1. travnja) na proračun procijenjen je na oko 1% BDP-a, a ususret izbornoj 2024. godini možemo očekivati pojačane pritiske i zahtjeve raznih proračunskih korisnika.
Iako zaoštravanje uvjeta financiranja kroz rastuće kamatne stope povećava troškove financiranja, njihov značajniji utjecaj osjetit će se s odmakom. Naime, tržišni rast kamatnih stopa prelijeva se u javne financije s određenom vremenskom distancom te su takvi efekti vidljivi tek u srednje do dugoročnom horizontu. S druge strane, sasvim je drugačija situacija s visokom inflacijom od koje javne financije imaju koristi u realnom vremenu. Stoga, održivost javnih financija za sada nije upitna.
