Umar: Slovenija se presporo razvija |
Objavljeno: 07.12.2022 / 21:56 |
Autor: SEEbiz |
LJUBLJANA - U pogledu produktivnosti i većine njezinih ključnih čimbenika, Slovenija postupno napreduje, no u pogledu prelaska na rast podržan inovacijama i kružno gospodarstvo razvija se presporo, s previše površnih procesa modernizacije, napominje Umar u izvješćU. |
Produktivnost je ključna za napredak u razvoju. Ona nije sama sebi cilj, ali je u kombinaciji s drugim politikama ključni čimbenik za postizanje razvojnog cilja - većeg prosperiteta za sve, rekla je ravnateljica Umara Maja Bednaš na predstavljanju četvrtog izvješća o produktivnosti danas u Brdu pri Kranju. U Umaru ističu da gospodarska politika mora biti usmjerena na očuvanje gospodarskih potencijala i konkurentnosti, a treba se ambicioznije uhvatiti u koštac s dugoročnim izazovima, a posebice prilikama koje Slovenija nedovoljno iskorištava. Prema nalazima Ureda za makroekonomske analize i razvoj Republike Slovenije (Umar), prespori razvoj očituje se u relativno sporom smanjivanju razvojnog zaostajanja za prosjekom EU, zadržavanju velikog razvojnog zaostatka za vodećim zemljama. zemalja inovatora i opadanja prednosti nad zemljama Visegrá skupine. "U izvješću primjećujemo da je poslovni sektor do sada pokazao visoku razinu otpornosti, što se odražava u upravljanju pritiscima na troškove i dobrom financijskom stanju; izvozni učinak također se poboljšavao do 2021. Prijelaz na integriranu pametnu kružnu je nužna za uspješan i sa stajališta daljnjeg razvoja i gospodarstva zahtijevat će odlučnije poteze", komentirao je Umar izvješće o produktivnosti za 2022. Produktivnost (BDP po zaposleniku u standardima kupovne moći) dosegla je 84 posto prosjeka EU-a 2021. godine. Tako se nakon više od desetljeća sporog rasta produktivnosti zaostatak Slovenije za prosjekom EU tek vratio na razinu prije izbijanja gospodarske i financijske krize 2008. godine, objašnjava Umar. U 2022. godini naznačuje se postupno cikličko usporavanje realnog rasta produktivnosti poslovnog sektora u uvjetima zahlađenja gospodarske aktivnosti, a tržišni udio izvoznih dobara počeo se smanjivati već 2021. godine, piše Ured. Kako dodaju, rast cijene rada u uvjetima visoke inflacije i manjka radnika u prvoj polovici 2022. nešto je ojačao, a ubrzava se i rast cijena tržišnih usluga. “Dodatnim jačanjem domaći troškovni pritisci tako bi se mogli pridružiti globalnim troškovnim pritiscima koji su zbog visokog rasta cijena sirovina počeli jačati već 2021.”, upozoravaju. Ubrzanje rasta produktivnosti je, zbog starenja stanovništva i ionako visoke razine zaposlenosti, ključno za smanjenje jaza u razvoju iu konačnici za povećanje blagostanja. Za to će, smatraju u uredu, biti potrebno jačanje investicija i rast ukupne faktorske produktivnosti, tj. učinkovitije korištenje faktora proizvodnje. Gospodarstvo je uz podršku brojnih interventnih mjera prilično uspješno prebrodilo krizu uzrokovanu covidom-19, jer se likvidnost poslovnog sektora nije pogoršala do sredine 2022. godine, a broj pokrenutih stečajnih postupaka nad pravnim i fizičkim osobama vlasnika u prvih devet mjeseci ove godine bila 2022 manja nego u istom razdoblju 2019. godine, napominje Umar. No, rat u Ukrajini i izvanredno stanje, posebice na energetskim tržištima, uz visoku inflaciju i zaoštravanje monetarne politike, stavljaju poslovni sektor pred nove izazove, upozoravaju i naglašavaju da povezane mjere ekonomske politike moraju podržati kako koliko god je to moguće zdrave jezgre gospodarstva koje nisu prezadužene i sposobne su za dugoročni opstanak, uključujući razvojno orijentirane nišne dijelove gospodarstva koji imaju veliki potencijal za rast. U izvješću je Umar također naznačio smjernice za daljnje djelovanje. Kao jedan od ključnih čimbenika za ubrzanje produktivnosti u Umaru navode agilno poslovno okruženje koje, kako navode, otežava složenost poreznog sustava i česte promjene poreznog zakonodavstva. Također je potrebno unaprjeđivati društveni kapital i razvoj ljudskih potencijala, te više pažnje posvetiti fleksibilnosti radnog vremena, čime bi se lakše uskladili obiteljski i profesionalni život, te prilagoditi znanja i kompetencije, između ostalog i kroz prekvalifikacija i privlačenje kadrova iz inozemstva. Prema Umaru, za ubrzani rast produktivnosti slovenska će poduzeća morati sveobuhvatnije i ambicioznije poduzeti digitalnu transformaciju, kako u smislu digitalizacije i održivosti, tako i jačanja organizacijskih čimbenika, s većim naglaskom na prodor, kreativnost i inovativnost. Slovenija je prespora u digitalnoj transformaciji i uvođenju industrije 4.0 te prilagodbi organizacijskih procesa, upozorava Umar. |
|
Tagovi: Umar, slovenska ekonomija, cirkularna ekonomija, kružna ekonomija, Maja Bednaš |
PROČITAJ I OVO | ||
Inflacija u Britaniji usporila u travnju |
LONDON - Inflacija u Ujedinjenom Kraljevstvu usporila je na godišnju stopu od 2,3% zbog nižih troškova energije, najniže u gotovo tri godine i bliže cilju Banke Engleske od 2%. |
Plenković o DP-ovoj najavi rebalansa proračuna: Doći će do određenih prilagodi |
BJELOVAR - Premijer Andrej Plenković u Bjelovaru je na HDZ-ovom skupu za europske izbore, a trebao je i obići radove na brzoj cesti dionice DC 12 Farkaševec - Bjelovar, no to je odgođeno zbog loših vremenskih prilika. Dao je i izjavu za medije |
Snažan rast prosječne plaće, ali... |
ZAGREB - Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila je 1.326 eura, što je u odnosu na ožujak 2023. godine nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak, koji pokazuju i da većina zaposlenih ima ispodprosječne plaće. |
Vlada obećava veće plaće, kreditni rejting A i smanjenje javnog duga |
ZAGREB - Danas je u ministarstvima izvršena primopredaja dužnosti te je vođenje ministarstva gospodarstva preuzeo novi ministar Ante Šušnjar iz Domovinskog pokreta. |
Usluge i dalje glavni generator inflacije u Hrvatskoj |
ANALIZA - Državni zavod za statistiku u petak je objavio konačne podatke indeksa potrošačkih cijena za travanj. Uz rast za 0,7% u odnosu na ožujak, godišnja stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je 3,7%. Najskromniji je to porast na godišnjoj razini od rujna 2021. |