GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Usporavanje inflacije u Hrvatskoj i u siječnju, ali...

Usporavanje inflacije u Hrvatskoj i u siječnju, ali...
INFLACIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.02.2024 / 17:00
Autor: RBA analize

ANALIZA - Uz zabilježen pad potrošačkih cijena na mjesečnoj razini, usporavanje godišnje stope rasta nastavljeno je i u siječnju, peti mjesec zaredom.

Prema preliminarnim podacima, prosječna godišnja stopa inflacije na početku 2024. iznosila je 4,1% (-0,4% na mjesečnoj razini).

Dezinflacija se nastavlja i na početku godine

Državni zavod za statistiku danas je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena za siječanj 2024. Na temelju 80%-90% obrađenih podataka, usporavanje rasta godišnje stope inflacije koje traje, izuzev kolovoza, od kraja 2022. nastavljeno je i na početku godine. Podržane i trećom zaredom negativnom promjenom na mjesečnoj razini (-0,4% u odnosu na prosinac) indeks potrošačkih cijena porastao je na godišnjoj razini 4,1%. To je najniža godišnja stopa rasta cijena od listopada 2021.

Na mjesečnoj razini, rast cijena zabilježen je kod Hrane, pića i duhana te Usluga, za 1,1% odnosno 0,7%. Prema prvoj procjeni, cijene Energije niže su za 0,6%, a cijene Industrijski neprehrambenih proizvoda bez energije za 3,1%. Cijene Energije bilježe mjesečno smanjenje i četvrti mjesec zaredom.

Godišnji rast cijena nastavljaju predvoditi cijene hrane i usluga, dok cijene energije padaju. Prosječni godišnji rast cijena Hrane, pića i duhana usporio je u siječnju na 6,1% (u odnosu na 6,3% u prosincu) pod utjecajem niza čimbenika. Prelijevanje nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu na uvozne i domaće proizvođačke cijene hrane, kao i normalizacija globalnih lanaca opskrbe uz učinak baznog razdoblja ključni su čimbenici polaganog spuštanja godišnje stope inflacije prema nižim vrijednostima. Uz to, ne treba zanemariti ni odluku Vlade kojom se ograničavaju cijene određenih nužnih dobara u potrošačkoj košarici. Uz tekuće pritiske koji poprimaju obrasce iz pretpandemijskog razdoblja i još uvijek izražen utjecaj učinka baznog razdoblja, za očekivati je tijekom godine približavanje godišnje stope rasta cijena hrane godišnjoj stopi opće inflacije. Najznačajniji rizik da inflacija hrane bude viša od očekivane odnosi se na stranu ponude, primjerice, na potencijalne klimatske nepogode koje bi mogle gurati tekuće cijene na više razine.

Cijene usluga usporile su u siječnju na 5,9% (s 6,3% u prosincu), a pozitivan doprinos ukupnoj inflaciji generiran je i od strane cijena Industrijskih neprehrambenih proizvoda (+3,0%), dok su cijene Energije zabilježile pad za 0,6%. Rast cijena neenergetskih industrijskih dobara najskromniji je od studenog 2021. Na usporavanje rasta cijena usluga ponajviše je djelovao učinak baznog razdoblja, budući da je na početku 2022. godišnja stopa rasta iznosila rekordnih 9,3%. Intenzivniju dezinflaciju u promatranoj kategoriji još uvijek usporavaju tekući pritisci, što se zrcali u mjesečnoj promjeni. Navedeno bi ove godine moglo nastaviti naglašavati ustrajan karakter temeljne inflacije, koja isključuje kolebljive cijene energije i hrane. U cijenama usluga posebice se odražavaju i trendovi u kretanju nominalnih plaća, koje nastavljaju bilježiti snažan dvoznamenkast godišnji rast. S druge strane, rast cijena neenergetskih industrijskih dobara trebao bi nastaviti djelovati na kretanje inflacije prema ciljanoj razini od 2%.

U skladu s gore navedenim, spuštanje inflacije prema ciljanoj razini središnje banke usporavat će zategnuto tržište rada, odnosno pritisci na rast nominalnih (realnih) plaća koji, s jedne strane, održavaju solidnu domaću potražnju, a s druge strane, potiču poduzeća na prelijevanje viših troškova proizvodnje na krajnjeg potrošača. Osim niske nezaposlenosti i rasta plaća, očekivana solidna potražnja za turističkim uslugama također će nastaviti djelovati u smjeru potpirivanja potražnje za raznim dobrima i uslugama.

Ipak, uz pretpostavku nastavka relativne stabilnosti cijena energije, prehrambenih i drugih sirovina na svjetskom tržištu te zadržavanje učinkovitosti opskrbnih lanaca, u ovoj godini očekujemo nastavak slabljenja inflacijskih pritisaka. Normaliziranje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu s određenim vremenskim odmakom prelijeva se i na lokalno tržište, što bi uz učinak baznog razdoblja kod pojedinih sastavnica indeksa, trebalo nastaviti spuštati opću godišnju stopu rasta. U istom smjeru djelomično utječe i prigušena (inozemna) potražnja uz prisutno pooštravanje uvjeta i standarda financiranja.

U siječnju inflacija u europodručju na 2,8% godišnje

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), tijekom siječnja cijene u Hrvatskoj su u prosjeku bile više 4,8% na godišnjoj razini (-0,3% u odnosu na prosinac). Istovremeno je temeljna inflacija nastavila usporavati treći mjesec zaredom te je za siječanj procijenjena na 5,2%, najmanje od ožujka 2022. Na mjesečnoj razini zabilježen je najsnažniji pad od rujna 2023. godine (-0,9%).

Na razini europodručja harmonizirani indeks potrošačkih cijena u siječnju je pokazao na rast za 2,8% na godišnjoj razini (u odnosu na 2,9% u prosincu 2023.), dok je temeljna inflacija usporila s 3,4% na 3,3%. Stoga se, nakon privremenog ubrzanja na kraju 2023., inflacija na početku 2024. vratila na silaznu putanju. Raiffeisen Research projicira da će prosječna godišnja inflacija u 2024. iznositi 2,8%.

Hrvatska se, u usporedbi s ostalim zemljama članica EU, nalazi i dalje pri vrhu ljestvice, među državama s najintenzivnijim godišnjim rastom opće razine cijena u siječnju. Prema dostupnim podacima, viša godišnja stopa rasta potrošačkih cijena zabilježena je jedino u Estoniji (+5,0%).

Tagovi: inflacija, cijene, hrana, energija, prijevoz
PROČITAJ I OVO
Početak turističke sezone prijeti novom intenziviranju inflacije
CIJENE
Početak turističke sezone prijeti novom intenziviranju inflacije
ZAGREB - U Hrvatskoj i dalje rastu cijene roba i usluga – istina rastu i plaće, ali ne posustaje inflacija koja iznosi 3,7 posto.
Projekcije MMF-a: Slovenija će do 2029. prestići Italiju po kupovnoj moći
STANDARD
Projekcije MMF-a: Slovenija će do 2029. prestići Italiju po kupovnoj moći
LJUBLJANA - Prema posljednjim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Slovenija će do 2029. godine - s obzirom na očekivanu razliku u stopama gospodarskog rasta - po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuska. Po tom pokazatelju već je ispred Grčke, Portugala i Španjolske.
Neočekivano hlađenje američkog tržišta rada
TRŽIŠTE RADA
Neočekivano hlađenje američkog tržišta rada
WASHINGTON - Američko tržište rada značajno se ohladilo prošlog mjeseca jer su i zapošljavanje i rast plaća usporili više nego što su ekonomisti očekivali u travnju.
Inflacija u Turskoj skočila na gotovo 70%
SKOK
Inflacija u Turskoj skočila na gotovo 70%
ANKARA - Inflacija u Turskoj ubrzala se na 69,8% godišnje u mjesecu travnju, izvijestio je u petak Turski zavod za statistiku.
Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
TRENDOVI
Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
ZAGREB - Indeks slobodnih radnih mjesta OVI u travnju je pao za 5,4 posto, što je četvrti mjesec zaredom kako pada na godišnjoj razini, dok je u odnosu na ožujak porastao za 1,3 posto, objavio je u petak Ekonomski institut, Zagreb (EIZ).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE