Pritom se smanjio i prosječan dnevni broj ulazaka na evidenciju zbog prekida radnoga odnosa za 7% te je posljednji podatak za 21. travnja (872) bio najniži od 19. ožujka. U preostalim danima travnja očekujemo daljnje slabljenje priljeva na burzu zbog prestanka radnoga odnosa, ali i izostanak većega odljeva zbog zapošljavanja koje je uobičajeno u ovo doba godine.
Naime, u travnju se s evidencije HZZ-a ostvaruje najveći odljev zbog zapošljavanja u cijeloj godini, primarno zbog zapošljavanja u turizmu i povezanim djelatnostima s turizmom. Prošlogodišnjega je travnja zbog zapošljavanja s burze izašlo 21.070 osoba.
Kada to usporedimo s dinamikom zapošljavanja tijekom prva tri tjedna travnja ove godine, vidljiva je znatna razlika koja se zasigurno ne može nadoknaditi u preostalim danima travnja. Naime, od 1. do 21. travnja broj izlazaka s evidencije HZZ-a zbog zapošljavanja iznosio je 3.485, što je tek 16% od broja zaposlenih s evidencije HZZ-a u cijelome travnju prošle godine. Stoga očekujemo da će u sljedećim mjesecima broj nezaposlenih ostati visok više zbog izostanka masovnijih izlazaka nego zbog masovnijih ulazaka na evidenciju HZZ-a. To će rezultirati višom stopom nezaposlenosti u odnosu na onu iz istih mjeseci prošle godine, a godišnja će razlika biti viša tijekom ljetnih mjeseci.
Zapravo će samo prva dva mjeseca u godini ostati bez negativnih posljedica epidemije koronavirusa. Naime, poremećaji na tržištu rada započeli su sredinom ožujka, odmah s donesenom odlukom Stožera civilne zaštite o ograničenju kretanja i poslovanja ili obustave rada određenih djelatnosti radi sprečavanja širenja koronavirusa 19. ožujka. Točnije, početak neuobičajenih kretanja na tržištu rada vidljiv je od 18. ožujka, otkada dnevno raste dnevni broj nezaposlenih, što je utjecalo na statistiku cijeloga ožujka. Naime, uobičajeni mjesečni podaci s tržišta rada, koje je za ožujak DZS objavio prije dva dana, pokazuju rast stope nezaposlenosti s 8,3% u veljači na 8,6% u ožujku. To je netipično za ovaj mjesec u godini (posljednji je put stopa u ožujku u odnosu na veljaču porasla prve krizne 2009. godine, a prošle je godine stopa u istim mjesecima pala za 0,6 postotnih bodova), ali predvidljivo s obzirom na izvanredne okolnosti.
Ipak, rast nezaposlenih u posljednja dva tjedna ožujka nije bio tako visok da bi ugrozio nastavak pada stope nezaposlenosti na godišnjoj razini te je ona (prema privremenim podacima) ostala ispod one iz prošlogodišnjeg ožujka za 0,2 postotna boda (gotovo sigurno posljednji put u ovoj godini). Pritom je ipak međugodišnja razlika bila znatno niža odnosno najniža u posljednja 72 mjeseca, otkad postoji trend godišnjega pada stope nezaposlenosti (no kako ovdje uspoređujemo konačne iz prošle s privremenim podacima iz ove godine, realno je razlika vjerojatno ipak nešto viša). Mjesečni je rast stope nezaposlenosti u ožujku više posljedica rasta broja nezaposlenih (za 5,5 tisuća) nego pada broja zaposlenih (za 715).
Pad broja zaposlenih isključivo je odraz pada zaposlenih u obrtu, dok je broj zaposlenih kod pravnih osoba još uvijek rastao. Naime, broj zaposlenih kod pravnih je osoba porastao za 1.309, najviše u specijaliziranim građevinskim djelatnostima, trgovini i obrazovanju, a veći pad (od 2,3 tisuće) zabilježen je jedino u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva. S druge strane, veće poremećaje vidimo kod obrtnika koji bilježe velik i neuobičajen mjesečni pad zaposlenih od 2.041 (prošle je godine u ožujku u odnosu na veljaču broj zaposlenih ovdje porastao za 2.293) u gotovo svim osnovnim djelatnostima, a najveći je pad i ovdje u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva (za 1.369).
To pokazuje da su najveći poremećaji u zapošljavanju najranije, odnosno već u ožujku, započeli u djelatnosti turizma, koji će biti i osnovna poluga pada ukupno zaposlenih u ovoj godini.
