Usporila dinamika rasta inozemnog duga |
Objavljeno: 16.06.2021 / 10:22 |
Autor: RBA analize |
ANALIZA - Tijekom 2020. dinamika pada bruto inozemnog duga značajno je usporila u odnosu na godine ranije najvećim dijelom kao rezultat smanjivanja inozemnih dužničkih obveza prvenstveno ostalih domaćih sektora (poduzeća) koji su u uvjetima pandemije zaustavljali investicije odnosno nova zaduživanja dok je država pogoršala svoju inozemnu poziciju. |
Uz gotovo stagnaciju u apsolutnom iznosu, na kraju 2020. relativni pokazatelj bruto inozemne zaduženosti povećao na 82,7% BDP-a (+7,3pb u odnosu na kraj 2019.) kao rezultat gospodarskog pada odnosno pada nominalnog BDP-a. Središnja banka objavila je podatke za veljaču prema kojima je bruto inozemni dug bio na mjesečnoj razini viši za 1% dok je na godišnjoj zabilježeno blago smanjenje za 0,2% te je na kraju veljače iznosio 42 mlrd. eura. Pri tome je svoju inozemnu zaduženost povećala opća država (+11,3% na godišnjoj razini) dok su središnja banka, druge monetarne financijske institucije i ostali domaći sektori (poduzeća) zabilježili smanjenje inozemnog duga koje u segmentu poduzeća traje kontinuirano od listopada 2019. U odnosu na kraj 2020. bruto inozemni dug krajem veljače bio je viši za 2,8%. Ministarstvo financija na samom početku ožujka na međunarodnom tržištu kapitala izdalo je 1 mlrd. eura euroobveznica dospijeća 2033. i 1 mlrd. eura dvadesetogodišnjih vrijednosnica čime je krivulja prinosa hrvatskih euroobveznica produljena do 2041. što je najdulji rok u povijesti Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala. Obzirom da je krajem ožujka na dospijeću bilo 1,5 mlrd dolara eurobveznica izdanih 2011. veći iznos izdanja od onog na dospijeću utjecat će povećanje komponente ino duga. Prema informacijama iz središnje banke na kraju ožujka stanje bruto inozemnog duga iznosilo je 43,4 mlrd. eura, što je za 3,3 mlrd. eura više nego na kraju 2020. godine. U ovoj godini, očekivani gospodarski oporavak, na što upućuju i visokofrekventno pokazatelji za drugo tromjesečje, trebao bi doprinijeti i ponovnom smanjenju udjela bruto inozemnog duga u BDP-a, dok u apsolutnom izrazu očekujemo nastavak rasta bruto inozemnog duga upravo zbog ponovnog ubrzavanja gospodarske aktivnosti i novih zaduživanja na inozemnim tržištima, kako privatnog tako i javnog sektora. Pri tome očekujemo kako će Hrvatska, podržana i nastavkom ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka, nastavati podmirivati svoje inozemne obveze uz povoljne uvjete financiranja. |
|
Tagovi: inozemni dug, vanjski dug, Hrvatska narodna banka, koronakriza |
PROČITAJ I OVO | ||
Porastao ključni pokazatelj inflacije u SAD-u |
WASHINGTON - Indeks privatne potrošnje (PCE) u SAD-u je u ožujku dosegao godišnji rast od 2,7 posto, što je 0,2 postotna boda više nego u veljači, objavilo je danas američko Ministarstvo trgovine. |
Ove godine u Hrvatsku stiže preko 200.000 stranih radnika |
ANALIZA - Prema privremenim podacima HZMO-a, u ožujku je na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zabilježeno 1.665.717 osiguranika. |
Vujčić: Inflacija do kraja godine na razini od dva posto |
OPATIJA - Guverner HNB-a Boris Vujčić je na konferenciji u Opatiji iznio procjenu da će godišnja inflacija do kraja 2024. biti dva posto, a što se tiče prošlog razdoblja visoke inflacije, ističe da je Hrvatska zabilježila drugi najniži kumulativni porast cijena među usporedivim zemljama središnje i istočne Europe |
Američka ekonomija usporila na početku godine |
WASHINGTON - Američko gospodarstvo usporilo je u prvom kvartalu, odražavajući posustajanje osobne potrošnje, izvoza i državnih izdvajanja, pokazale su u četvrtak prve procjene ministarstva trgovine. |
Blago pogoršano raspoloženje njemačkih izvoznika u travnju |
BERLIN - Raspoloženje među njemačkim izvoznicima blago se pogoršalo u travnju u odnosu na ožujak, pokazalo je najnovije istraživanje münchenskog instituta za ekonomska istraživanja Ifo. |