Vujčić: Inflacija se spušta u skladu s očekivanjima

Ovaj put se, međutim, poklopilo da parlamentarni izbori gotovo neposredno prethode isteku mandata u HNB-u (Vujčiću i još troje članova Savjeta, među kojima i zamjenici Sandri Švaljek) pa je sve skupa tim neizvjesnije.

– Inflacija je dosegla vrhunac prije uvođenja eura i nakon uvođenja eura se kontinuirano smanjuje. Usto se smanjila i percepcija inflacije, što pokazuje da su i građani uočili popuštanje inflacijskih pritisaka koje je koincidiralo s uvođenjem eura. I sve provedene analize potkrjepljuju zaključak o vrlo blagom dodatnom rastu cijena u trenutku uvođenja eura. Eurostat i DZS su taj učinak procijenili na 0,2 postotna boda. HNB i Europska središnja banka su ga procijenili na 0,4 postotna boda, i to uglavnom u dijelu usluga. Takvi su nalazi potpuno s skladu s iskustvima drugih država, unatoč okružju povišene inflacije. Uostalom, stopa inflacije u Hrvatskoj u 2023. bila je niža nego u usporedivim državama koje i dalje koriste vlastitu valutu, odnosno nisu uvele euro, poput Češke, Poljske i Mađarske, u kojima su središnje banke znatno snažnije povećale kamatne stope. Drugim riječima, svi podaci pokazuju da su se upravo u ovim pomalo izvanrednim okolnostima pokazale sve prednosti eura. Smanjenje premije rizika povezane s uvođenjem eura i usklađivanje monetarnog okvira zaštitili su građane i poduzeća od znatnijeg pogoršanja uvjeta financiranja, a bojazni zbog moguće deprecijacije tečaja postale su stvar prošlosti. U isto vrijeme inflacija je bila niža nego u zemljama koje nisu uvele euro, rekao je Vujčić u intervjuu za Novi list.

Činjenica je da su uvođenjem eura lani jako profitirale poslovne banke koje su ostvarile rekordne dobiti, prije svega na »poslovanju« sa središnjim bankama, dok su kamate na nove kredite i građanima i poduzećima na relativno visokim razinama. Kada će ECB početi spuštati kamate od kojih i sam sustav središnjih banaka trpi štetu? Je li opasnost od inflacije prošla, odnosno je li u lipnju izgledan početak pada kamata i kojom dinamikom će se spuštati?

– Inflacija se spušta u skladu s očekivanjima i sve više argumenata govori u prilog otpočinjanja procesa smanjenja stupnja restriktivnosti monetarne politike. No, isto tako, postoje naznake da bi posljednja faza spuštanja inflacije prema ciljanoj razini mogla biti teža od dosadašnje. To se prije svega odnosi na još uvijek razmjerno snažan rast plaća i s tim povezanu inflaciju cijena usluga koje su uglavnom radno intenzivne i manje izložene međunarodnoj konkurenciji. Lipanj se često spominje kao potencijalni termin spuštanja ključnih stopa jer je »bogat« podacima. Imat ćemo podatke o kretanju plaća u prvom tromjesečju i ishodima kolektivnih pregovora koji su u tijeku u nizu zemalja. Također, stručne službe Eurosustava će prirediti makroekonomsku projekciju. Upravo zbog tog obilja novih informacija još je rano navješćivati odluke koje će se donijeti u lipnju. One će, kao i do sada, uvažiti nove informacije o kretanju inflacije, ekonomskih i financijskih pokazatelja te o transmisiji monetarne politike. Dinamika spuštanja kamatnih stopa bit će, isto kao i početak, ovisna o podacima koje ćemo iz mjeseca u mjesec dobivati i iz kojih ćemo moći ocijeniti spušta li se inflacija održivo prema ciljnoj razini od 2 posto ili pokazuje znakove perzistentnosti.

Koliko znamo, ovisit će to i o podacima o rastu plaća. Ako se gleda »doprinos« Hrvatske, on je u tom smislu značajan, javnog sektora, naravno. Je li trebalo ići s tolikim fiskalnim izdacima?

– Očekujemo da bi se rast nominalnih bruto plaća u Hrvatskoj mogao usporiti s gotovo 15 posto lani na nešto manje od 9 posto ove godine. Takva kretanja su uvelike određena onim što se događa u privatnom sektoru, ali i proračunske brojke također upućuju na osjetno usporavanje ako uvažimo da je povećanje rashoda za plaće u znatnoj mjeri određeno cjelogodišnjim fiskalnim učincima povišica iz sredine prošle godine. Pritom bi se realni rast plaća mogao tek neznatno smanjiti s obzirom na znatno nižu ovogodišnju inflaciju. Ako profitne marže nastave apsorbirati troškovne pritiske, kao što su počele u posljednjem tromjesečju prošle godine, takvo kretanje plaća trebalo bi biti u skladu s očekivanim smanjenjem inflacije na 3,5 posto. Inače, Hrvatska nije iznimka po intenzitetu rasta plaća, on je dvoznamenkast u nizu zemalja srednje i istočne Europe. Takav trenutačni rast plaća može se opravdati nadoknadom gubitaka akumuliranih u razdoblju povišene inflacije, ali sigurno ne treba očekivati da će se rast plaća nastaviti tim tempom.

Kakve su projekcije HNB-a o rastu BDP-a u ovoj godini i što u tom kontekstu očekujete od sezone: hoće li biti bolja ili gora od prethodne? Eurozona, koja je i naše emitivno tržište, grebe po dnu, ECB je još i smanjio prognozu rasta na samo 0,6 posto, kupovna moć je oslabjela – koliko trpi naš izvoz, te hoće li dakle izvoz usluga, turističkih, sada jače osjetiti taj udar pada inopotražnje?

– HNB je upravo revidirao na više projekciju rasta u ovoj godini pa trenutačno očekujemo da bi BDP mogao rasti po stopi od 3,2 posto. I ove bi godine osobna potrošnja trebala najviše pridonijeti rastu u uvjetima povoljnih kretanja na tržištu rada i smirivanja inflacije. Rast će i investicije, ali vjerojatno manje nego lani jer je dio projekata financiranih iz EU fondova dovršen. Rastu bi trebao pridonijeti i robni izvoz, kao što sam već napomenuo, nakon što se lani smanjio, kao i izvoz usluga, koji vjerojatno ipak neće nastaviti jednakim tempom kao lani i preklani. I niži rast cijena turističkih usluga mogao bi djelovati na nešto nižu stopu rasta financijskih rezultata, pa nakon prošlogodišnjeg rasta od preko 10 posto ove godine očekujemo za otprilike 4 posto veće prihode.