Zašto S&P prošli tjedan nije podigao hrvatski kreditni rejting?

No, rejting agencija je preskočila reviziju – a analitičari InterCapitala napominju da to nije neuobičajena stvar u regiji. Očekivali smo da će rejting agencija podići kreditni rejting Hrvatske.

Pretpostavka InterCapitala uglavnom se temeljila na pozitivnom učinku iz 2023. i 2024. očekivanog rasta BDP-a od 2,6% (objavila Europska komisija), kao i na pozitivnom razvoju hrvatskog javnog duga. Krajem 2023. godine javni dug iznosio je 64% BDP-a, dok rejting agencija očekuje da će do 2026. iznositi 60% BDP-a.

Ipak, kako je tržište predvidjelo/reagiralo? Opet, ništa neobično.

Spreadovi u Hrvatskoj su se smanjili uzmemo li u obzir razdoblje od početka godine, što nije neobično jer sličan trend vidimo i kod, primjerice, talijanskih obveznica. Talijanski spread se trguje na samo 125bps i suzio se za čak 42bps od početka godine.

Ova godina ipak bi mogla označiti pozitivnu prekretnicu, barem kad se radi o rejtingu. Sve se češće u javnosti čuje da bi Hrvatska ove godine ipak mogla zaslužiti i kreditni rejting ranga “A”. Vrijeme će pokazati hoće li te koliko će to utjecati na pad premije rizika.

Trenutno Moody’s kreditni rejting Hrvatske procjenjuje ocjenom BAA2, dok druge dvije rejtinške agencije Standard&Poor’s i Fitch naš kreditni rejting drže na razini BBB.