Crna Gora traži dio dobiti od Bilećkog jezera

Bilećko jezero je umjetna akumulacija, nastala 1965. godine izgradnjom brane na rijeci Trebišnjici, koja u dužini od 11 kilometara razgraničava Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, odnosno Bosnu i Hercegovinu. entiteta Republika Srpska.

Četiri petine površine jezera nalazi se u općini Bileća u Republici Srpskoj, a jedna petina, odnosno 18 posto, pripada općini Nikšić u središnjoj Crnoj Gori.

Na ovim vodama je sedamdesetih godina prošlog stoljeća izgrađen Hidroenergetski sustav Trebišnjica (HET) iz kojeg BiH i Hrvatska dobivaju električnu energiju.

Bezuspješni su bili brojni pokušaji Crne Gore prethodnih desetljeća da s Bosnom i Hercegovinom dogovori što joj pripada od tog hidropotencijala.

Crnogorska Vlada premijera Milojka Spajića smatra da je "krajnje vrijeme da Crna Gora valorizira taj potencijal".

"Stav Vlade je da se ovo pitanje mora aktualizirati, kako bi se što učinkovitije riješilo u skladu s međunarodnim pravom i praksom", rečeno je Radiju Slobodna Europa (RSE) iz crnogorskog Ministarstva energetike.

Elektroprivreda Republike Srpske (EPRS), koja upravlja akumulacijom Bilećkog jezera, spremna je razgovarati s crnogorskom stranom, potvrđeno je RSE-u u toj tvrtki.

Što se zna o Bilećkom jezeru?

Nastankom Bilećkog jezera, površine 33 kvadratna kilometra, potopljeno je više od pet miliona kvadratnih metara teritorije Crne Gore, kada je preseljeno nekoliko nikšićkih naselja.

Hidroenergetski sustav Trebišnjica, koji je izgrađen na jezeru, ima četiri hidroelektrane, od kojih su tri u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske, dok se električna energija iz četvrte dijeli s Elektroprivredom Hrvatske jer je ta država sudjelovala u izgradnji sustava.

Njihova ukupna godišnja proizvodnja iznosi oko 2,7 tisuća gigavat sati električne energije, što je gotovo 90 posto ukupno proizvedene električne energije u Crnoj Gori u 2022. godini.