Rekordne europske cijene prirodnog plina potaknule su "značajan" prelazak s plina na naftu, objavila je IEA, povisivši svoju prognozu globalne potražnje za naftom unatoč znakovima šireg gospodarskog usporavanja, izvještava Financial Times (FT).
Agencija sa sjedištem u Parizu povećala je projekciju potražnje za "crnim zlatom" za 2022. godinu za 380.000 barela dnevno, na 2,1 milijun barela dnevno.
Obveza EU-a da smanji potrošnju plina u državama članicama za 15 posto od kolovoza 2022. do ožujka 2023. povećat će potražnju nafte na kontinentu za otprilike 300.000 barela dnevno tijekom sljedećih šest kvartala, dodaje se u mjesečnom izvješću IEA-e o nafti.
Međunarodna organizacija također je rekla da je utjecaj zapadnih sankcija na izvoz ruske nafte bio manji nego što je prije predviđala.
Ruski izvoz sirove nafte i naftnih proizvoda pao je za 115.000 bpd na 7,4 milijuna bpd u srpnju s lipanjske razine od oko 8,0 milijuna bpd, objavila je IEA. Dodaje da su ruske isporuke Europi, SAD-u, Japanu i Koreji pale za gotovo 2,2 milijuna barela dnevno od početka rata u Ukrajini, no preusmjeravanje opskrbe u zemlje poput Indije, Kine i Turske, uz sezonski veća domaća potražnja u Rusiji "ublažila je pad proizvodnje", objašnjava se u izvješću.
U srpnju je ruska proizvodnja nafte bila samo 310.000 barela dnevno ispod predratne razine, dok je ukupni izvoz nafte pao za 580.000 barela dnevno u istom razdoblju. Kao rezultat toga, Rusija je prošli mjesec zabilježila prihode od izvoza nafte od 19 milijardi dolara, u odnosu na 21 milijardu dolara u lipnju, zbog nižih cijena i blago smanjenih količina crpljenja.
Embargo EU-a na rusku naftu vjerojatno će dovesti do daljnjeg pada kada u potpunosti stupi na snagu u veljači 2023., procjenjuje IEA.
Međutim, "moguće ublažavanje mjera" koje su predložili neki kreatori politike EU-a potaknulo je IEA da poveća svoju prognozu ruske proizvodnje nafte za 500.000 barela dnevno za drugu polovicu 2022. i za 800.000 barela dnevno za 2023., izvještava Financial Times.