Srbiju bi preuzimanje većinskog udjela u NIS-u koštalo do 1,5 milijardi eura

“Vrijednost NIS-a, prema cijenama dionica na Beogradskoj burzi, koje su u dva dana pale oko 10 posto, pala je ispod milijardu eura. Tržišna vrednost NIS-a na berzi se poslednjih godina kretala između milijardu i 1,3 milijarde, ali trenutne cene akcija na Beogradskoj berzi ne treba uzimati zdravo za gotovo”, rekao je Gujaničić danas za Betu.

Dodao je da ta cijena nije realna zbog izrazito nelikvidnog tržišta Beogradske burze, gdje je promet izuzetno nizak, te da bi u slučaju raspisivanja natječaja za prodaju NIS-a cijena bila 2,5 do tri milijarde eura. , a u slučaju jače konkurencije možda i više.

Od 2022. godine vlasnici NIS-a su ruska kompanija Gazprom njeft s 50 posto, drugi najveći dioničar je država Srbija s 29,87 posto, Gazprom posjeduje 6,15 posto, a najveći vlasnik među malim dioničarima je skrbnički račun OTP banke, s 1 ,61 posto dionica.

Nitko od ostalih dioničara nema ni jedan posto vlasništva, a među njima su i građani Srbije koji posjeduju po pet dionica.

Sankcije Europske unije, a sada ih je najavio i SAD, Rusiji i njezinim tvrtkama uzrokovane su agresijom te zemlje na Ukrajinu.

Vučić je prije tri dana najavio mogućnost uvođenja sankcija NIS-u zbog vlasništva ruskih tvrtki u toj tvrtki u Srbiji.

Rekao je da nije vidio službene novine, ali da je saznao da će SAD i Velika Britanija uvesti sankcije ruskim tvrtkama, suvlasnicima NIS-a, zabranom transporta sirove nafte Jadranskim naftovodom (JANAF) kroz Hrvatska od luke Omišalj do NIS-ovih rafinerija u Novom Sadu i Pančevu.

Američki veleposlanik u Beogradu Christopher Hill nije ni potvrdio ni negirao odluku o sankcijama, ali je rekao da taj rizik postoji već duže vrijeme.

Zabrana korištenja naftovoda JANAF-a, s kojim NIS ima potpisan ugovor o tranzitu sirove nafte do 2026. godine, značila bi da tvrtka ne može osigurati tu energiju za preradu u derivate, osim transportom teglenicama, što smatraju mnogi stručnjaci. gotovo nemoguće. Budući da službena odluka još nije objavljena, nije poznato hoće li se sankcije protiv ruskih kompanija odnositi samo na većinski ili na ukupni udio vlasništva u NIS-u.

Gujaničić je kazao kako smatra da u kupoprodajnom ugovoru između države Srbije i ruske strane ne postoji klauzula po kojoj bi Srbija imala prednost pri kupnji u tržišnoj utakmici.

Promet dionicama NIS-a na burzi izuzetno je mali, pa je u prethodna dva dana, kada je cijena dosta oscilirala, prodato za samo 150.000 eura, odnosno 0,02 posto od ukupnog broja dionica.

Eventualno preuzimanje NIS-a znači, kako je naveo, da će se otkupiti obveze te kompanije, koje trenutno iznose oko 600 milijuna eura, te imovina - rafinerije, naftna polja i oko 350 pumpi.

Potencijalni kupci prije svega gledaju potencijal tržišta. NIS je imao izuzetno dobre godine poslovanja, poput 2022. kada je dobit iznosila blizu 800 milijuna eura. “Prosječna dobit zadnjih deset godina bila je oko 300 milijuna eura i ta brojka je pravi reper koliku dobit tvrtka može ostvariti u budućnosti”, rekao je Gujaničić.

Kao jedno od mogućih rješenja problema spominje se nacionalizacija NIS-a od strane Republike Srbije, no kako kaže Gujaničić, to bi imalo izuzetno loše posljedice na investicijsko okruženje koje ni bez ovakvih izvanrednih odluka nije baš dobro.

Prema njegovim riječima, kada se neka država odluči na takav korak, mora biti jasno da će se investitori kloniti te zemlje zbog mogućnosti da im država otme imovinu.

Kako je rekao, odluka o mogućim sankcijama još nije objavljena i ne zna se što ona točno podrazumijeva, pa je vrlo preuranjeno stvarati razne scenarije mogućih rješenja.

“NIS i dalje posluje pod sankcijama, postoje problemi u nabavi opreme za Petrokemiju koja je u njenom sastavu, otežano je financiranje, ali nije bilo panike, kompanija se prilagodila novim uvjetima. Ono što bi sada moglo biti drugačije jest da bi sankcije onemogućile opskrbu sirovom naftom, a ako bi to primijenile zemlje u okruženju, to bi značilo da su sankcije usmjerene prema Srbiji, a ne prema samoj kompaniji”, rekao je Gujaničić.