Drama oko povećanja dopuštene granice američkog javnog duga igra sve veću ulogu.
Indeks dolara u prošlom je tjednu ojačao 1,4 posto, što je najviše od početka ožujka. Ulagači, zabrinuti kada će presušiti novac u američkoj riznici, prate i najnovije makroekonomske najave koje ukazuju da zaokreta u monetarnoj politici neće biti tako skoro, iako su potrošači sve pesimističniji. Prema svibanjskom istraživanju Sveučilišta u Michiganu, povjerenje američkih potrošača palo je na šestomjesečni minimum, a zbog neodlučnosti Kongresa da riješi pitanje javnog duga Amerikanci se sve više boje recesije, ali i inflacije .
Dugoročna inflacijska očekivanja u SAD-u sada su najviša od 2011. – rastu s 3,0 na 3,2 posto u sljedećih pet godina. To povećava vjerojatnost da će Fed također povećati kamatne stope na sjednici u lipnju. Rast cijena u SAD-u prilično sporo usporava: u travnju je indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao za 4,9 posto na godišnjoj razini.
Fed je u posljednjih 14 mjeseci kamatu povećao čak deset puta, za ukupno pet postotnih bodova (na 5,0-5,25 posto), što je najviše u posljednjih 40 godina. Nezaposlenost, koja bi u teoriji trebala porasti zbog poskupljenja novca, pala je na 3,4 posto (najniže od 1969. godine), dok se inflacija gotovo prepolovila od lipanjskog vrha, no još je daleko od ciljanih dva posto.
Analitičari se smatraju da će se inflacija, ponajviše zbog povećanja plaća, još neko vrijeme zadržati na pretjerano visokim razinama te da će trebati tri do četiri godine prije nego što se stvarno spusti na dva posto. Središnje banke su ovih dana na velikom testu. Ako izgube vjerodostojnost, znaju da mogu ponoviti 1970-e." Podsjetimo, tada je inflacija izmakla kontroli te je 1980. dosegla rekordnih 14,6 posto, tek su drastično više kamate koje je tadašnji guverner Feda Paul Volcker podigao na 20 posto smirile situaciju, ali naravno na račun recesije.
Njujorški Dow Jones lagano je skliznuo od ponedjeljka do petka, petodnevni gubitak od nešto više od jedan posto. Slično je bilo i tjedan prije. Manju sklonost riziku bilježe i američki dionički fondovi, koji su u tjednu zaključno s 10. svibnja imali četvrti uzastopni odljev sredstava (ovaj put u iznosu od 5,7 milijardi dolara), što analitičari također povezuju s razmiricama republikanaca i demokrata u Kongresu SAD-a, što bi moglo naštetiti gospodarskom rastu SAD-a i čak dovesti do stečaja. Najveći odljev zabilježen je u financijskom sektoru, sektoru nekretnina i energetici. S druge strane, globalni obveznički fondovi privukli su neto 3,4 milijarde dolara, obilježavajući treći uzastopni tjedan neto priljeva.
