Nakon značajnih gubitaka u petak, indeks S&P 500 izgubio je 0,4 posto na tjednoj razini. Jedini sektor koji je dobro prošao bio je energetski sektor, koji je u tjednu dobio 5,7 posto. Ratna situacija na Bliskom istoku i strahovi da će Iran zatvoriti Hormuški tjesnac, što bi uzrokovalo nagli porast cijena nafte, sada su u prvom planu. Foto: Reuters
U vrijeme povećane neizvjesnosti zbog Trumpove nepredvidive carinske politike, izraelski napad na Iran i sve što je uslijedilo nakon njega, očekivano, poljuljali su povjerenje investitora. U petak su vodeći burzovni indeksi u Europi i Sjedinjenim Državama pali za više od jedan posto. Samo je zlato ponovno ponudilo sigurno utočište, s vrijednošću unce zlata koja je porasla za posto i pol te je, s gotovo 3440 dolara, vrlo blizu travanjskog rekorda (3500 dolara). Američke obveznice isprva su porasle u petak, ali je potom njihova cijena počela padati zbog straha od veće inflacije, koju će potaknuti više cijene nafte, tako da je potreban prinos porastao za oko šest baznih bodova. Prinos na 10-godišnju obveznicu ponovno je premašio 4,40 posto.
Protekli tjedan bio je vrlo živahan zbog novih izdanja američkih obveznica, a ishod aukcija bio je bolji od očekivanog, posebno za 30-godišnju obveznicu, gdje je američko Ministarstvo financija posudilo 22 milijarde dolara uz kamatnu stopu od 4,844 posto, što je nešto niže od tržišne kamatne stope. Solidna potražnja kupaca uočena je i na aukciji 10-godišnjih obveznica u srijedu. Sve je to brzo zaboravljeno u petak, kada je Izrael napao Iran, što je pogodilo rizična ulaganja. Wall Street nije mogao izbjeći značajne gubitke, pri čemu je Dow Jones izgubio najviše od tri vodeća njujorška burzovna indeksa, pavši za 1,8 posto. Posebno su pale dionice zrakoplovnih kompanija (United Airlines: -4,4%) i izdavatelja kreditnih kartica (Visa: -5,0%), dok su dionice naftnih i obrambenih tvrtki porasle.
Na tjednoj razini, S&P 500, koji je u srijedu bio samo 1,5 posto udaljen od svog rekorda iz veljače, izgubio je samo nekoliko bodova. Veći pad spriječila su neka povoljna makroekonomska izvješća. U međuvremenu, povjerenje potrošača, koje mjeri Sveučilište Michigan, poboljšalo se u lipnju prvi put u šest mjeseci, i to primjetno, na 60,5 bodova, što je 16 posto više nego u svibnju. U srijedu su objavljeni povoljni podaci o inflaciji u svibnju: potrošačke cijene (indeks potrošačkih cijena) porasle su za 2,4 posto u svibnju (na godišnjoj razini), što je manje od prognoze (2,5 posto). Temeljna inflacija (bez cijena nafte i hrane) ostala je ista kao i u travnju na 2,8 posto u svibnju.
Trumpove carine su zasad očito imale vrlo ograničen utjecaj na rast cijena, ali mnogi se boje da će se stvari promijeniti u nadolazećim mjesecima te da će carine utjecati ne samo na inflaciju već i na niži gospodarski rast.
