Podaci o inflaciji sada se prate s sličnom napetosti kao što smo pratili broj novozaraženih tijekom vrhunca epidemije. Ovog puta objava CPI indeksa (on mjeri indeks potrošačkih cijena i smatra se glavnom mjerom inflacije) bit će tim važnija što se bliži rujanska sjednica američke središnje banke na kojoj će Fed, očekuje se, povećati kamatne stope za još 0,75 postotnih bodova. Europska središnja banka već je u četvrtak takvim intenzitetom reagirala na visoku inflaciju. Kao što se i očekivalo, taj potez nije previše utjecao na burze, no euro je ponovno porastao iznad pariteta s dolarom.
Wall Street je ostvario dobre dobitke tijekom prošlog tjedna, što je donijelo znatno olakšanje. Od sredine kolovoza pratimo mini rasprodaju dionica, koja je uglavnom bila potaknuta špekulacijama o tome koliko će Fed biti nemilosrdan u dizanju kamata i hoće li to neizbježno dovesti do recesije. Da će Fed, koji je ove godine već četiri puta povisio ključnu kamatnu stopu, inzistirati na zaoštravanju monetarne politike, ponovno je u četvrtak naglasio guverner Jerome Powell u svom posljednjem javnom nastupu prije sljedeće sjednice Feda. Fed mora nastaviti djelovati odlučno kako bi spriječio scenarij iz 1980-ih, rekao je.
Ako je slavni Alan Greenspan prije 30 godina, kada je prijetila inflacija (doduše, ne tako silovito kao danas), djelovao proaktivno i na vrijeme podigao kamate, Jerome Powell i njegovi kolege propustili su vlak i sada moraju ispravljati svoje pogreške.
Podsjetimo, prvi znakovi abnormalnog rasta inflacije pojavili su se već u proljeće 2021., no Powell je fenomen okarakterizirao kao tranzicijski i nije odgovorio odgovarajućom monetarnom politikom. Udario je i rat u Ukrajini, tek ovog ožujka Fed je prvi put podigao kamate (za 25 baznih bodova), već u sljedećem koraku bio jastrebiji (povećanje od 50 baznih bodova), a onda su uslijedila dva povećanja od 0,75 postotnih bodova.
Tri su puta zaredom od sredine kolovoza njujorški burzovni indeksi zabilježili pad na tjednoj razini, no ovoga su puta napravili samo značajan korak naprijed. S&P 500 ojačao je 3,6 posto, a Nasdaq 4,1 posto. Sljedeći izazov za S&P 500 bit će probijanje 200-dnevnog pomičnog prosjeka (trenutno na 4275 bodova), što bi moglo privući nove kupce na tržište koje ove godine nakon dvije godine doista nema razloga za zadovoljstvo. izuzetni prinosi.
Klasična raspodjela portfelja, odnosno 60 posto dionica i 40 posto obveznica, ove je godine donijela snažan minus, odnosno obveznice su također u izrazito negativnom trendu (obveznice obično nisu u korelaciji s dionicama i trebale bi apsorbirati šokove na tržišta dionica), a traženi prinosi sve veći. Za američku 10-godišnju obveznicu ona je ove godine gotovo udvostručena i iznosi 3,31 posto. Mnogi obveznički fondovi imaju takve gubitke da se ne sjećaju. Bio je to tek drugi put u više od 40 godina da su i dionice i obveznice izgubile vrijednost u dva uzastopna kvartala.
