Trump dao nadu tržištima, nervoza raste

Paneuropski STOXX 600 pao je za osam posto, najviše u posljednje četiri godine, a njujorški S&P 500 skliznuo je za dobrih pet posto.

Rat u Iranu promiješao je karte. S drastično višim cijenama nafte (sada je čak i američka laka nafta WTI porasla iznad 100 dolara) i nekim prekinutim lancima opskrbe, svijetu se ne najavljuje ništa dobro. Kada će rat završiti, možemo samo nagađati.

U utorak je Donald Trump tržištima ponovno dao mnogo nade, barem kratkoročno, izjavivši da neće još dugo trajati (čak i ako ne bude rješenja za Hormuški tjesnac). Dow Jones porastao je za 2,4 posto (dobitak od više od 1000 bodova), S&P 500 porastao je za 2,9 posto, a tehnološki napredni NASDAQ za 3,8 posto. S&P 500 je i dalje pao za 5 posto u ožujku, što je njegov najveći mjesečni pad u četiri godine. Brent sirova nafta, koja je u ponedjeljak već bila na 115 dolara, pala je ispod 105 dolara navečer nakon što je iranski predsjednik rekao da je spreman prekinuti rat pod određenim uvjetima.

Zlato palo za 12 posto u ožujku

Kako su se očekivanja o budućoj monetarnoj politici središnjih banaka smirila (s inflacijom koja se diže, nitko sada ne očekuje da će Fed i ECB smanjiti kamatne stope), dolar je promijenio smjer i počeo jačati, prinosi obveznica su porasli, a plemeniti metali značajno gube tlo pod nogama u proteklom mjesecu. Cijena unce od 31,1 grama pala je za 12 posto. Ovo je najveći pad zlata u jednom mjesecu od listopada 2008., kada je cijena pala za 17 posto. Čak i tada je bilo jasno da događaji koji bi teoretski trebali potaknuti cijene zlata povremeno mogu negativno utjecati na zlato, pod uvjetom da cijeli financijski sustav vapi za prijeko potrebnom likvidnošću. U takvim okolnostima ni plemeniti metali ne mogu izbjeći pritisak prodaje. Naravno, treba uzeti u obzir širi kontekst i visok rast cijena zlata u prethodnim mjesecima.

Fed se još ne boji inflacijskih pritisaka

Početkom tjedna, Jerome Powell također je dao poticaj financijskim tržištima. Guverner američke središnje banke izjavio je da trenutni naftni šok nije značajno ugrozio dugoročna inflacijska očekivanja te da Fed zasad ne treba reagirati.

"Postoji rizik od pada na tržištu rada, pa bi imalo smisla održavati niske kamatne stope, ali postoji i rizik od rasta inflacije", rekao je Powell, dodajući da za sada američka središnja banka ne treba djelovati.

Powell je također naglasio da je inflacija već pet godina premašila cilj središnje banke od 2%, čemu je pridonio niz šokova: sudar snažne potražnje i ograničene ponude dok se svijet ponovno otvara nakon zatvaranja povezanih s pandemijom i, u novije vrijeme, kako je rekao predsjednik Feda, mnogo manji šok od tarifa.

"Sada se suočavamo i s energetskim šokom. Nitko ne zna koliko će biti velik. Prerano je za to znati."

Viša inflacija u Njemačkoj nego u Sloveniji

Mjesečni rast cijena nafte Brent u ožujku iznosio je 42%. Kada je Brent u ponedjeljak bio iznad 115 dolara, to je čak ukazivalo na rekordni (oko 60 posto) mjesečni skok cijene nafte, ali rekord ostaje u kolovozu 1990., kada je cijena crnog zlata porasla za oko 45 posto nakon iračke invazije na Kuvajt. Ovog tjedna objavljeno je ili će biti objavljeno dosta važnih makroekonomskih podataka. Inflacija u eurozoni najviše se ubrzala od 2022., s 1,9 na 2,5 posto godišnje.

Godišnja inflacija u Sloveniji također je bila na ovoj razini u ožujku, što je čini nešto nižom nego u Njemačkoj (2,7 posto). U petak će SAD objaviti podatke o trendovima na tržištu rada u ožujku. Očekuje se da će američki poslodavci stvoriti ukupno 55 tisuća neto novih radnih mjesta (nakon negativnog veljače, kada je izbrisano 92 tisuće radnih mjesta), a nezaposlenost se očekuje na 4,4 posto.