Zlato na udaru korekcije, Apple na meti optimista

Apple je gotovo dosegao 4 bilijuna dolara tržišne kapitalizacije, a neke dionice "starog gospodarstva", poput General Motorsa, također su imale svoj trenutak.

Napokon, korekcija plemenitih metala - na dan rekordnih vrijednosti, cijene zlata značajno su se okrenule prema dolje; pad od šest posto najveći je od travnja 2013.

Zlato je doživjelo korekciju tek nakon izvanrednog rasta

Cijene zlata krenule su prema dolje tek nakon divljeg rasta koji je trajao dva mjeseca (od simpozija središnjih bankara u Jackson Holeu, kada je guverner FED-a najavio smanjenje kamatnih stopa). Korekcija je bila dugo očekivana, a dogodila se usred nižih geopolitičkih napetosti i višeg dolara u utorak.

Nedavni rast dionica Applea potaknut je viješću o dobroj prodaji iPhonea 17, jer je u prvih deset dana u SAD-u i Kini prodano znatno više telefona nego u istom razdoblju prošle godine za modele iPhonea 16. Analitičari smatraju da najnovija verzija iPhonea nudi dobar omjer cijene i kvalitete zbog značajnih poboljšanja (nadogradnja kamere, snažniji procesor, dulje trajanje baterije...).

Dionice Applea već dugo nisu jeftine

Možemo li isto reći i za dionice Applea? Teško, jer se trguju po 40 puta većoj zaradi po dionici, nakon što je prije deset godina omjer P/E bio nešto više od 10. Za tvrtku koja je u posljednjem tromjesečju povećala prihod (godišnje) za manje od deset posto (ali i dalje najviše u posljednje gotovo tri godine), a kritičari je optužuju da nije dovoljno smjela u području umjetne inteligencije, ove procjene su visoke.

Ipak, tržišna kapitalizacija tvrtke vrlo je blizu četiri bilijuna (četiri tisuće milijardi) dolara. Trenutno je iznad ove oznake samo proizvođač najnaprednijih čipova, Nvidia (vrijedna gotovo 4,5 bilijuna), koja već predstavlja osam posto cijelog indeksa u indeksu S&P 500. Takva koncentracija jedne dionice je rekordno visoka.

Coca-Cola sa znatno većim profitima

Ovog tjedna čak petina tvrtki u indeksu S&P 500 predstavlja svoje poslovne rezultate u prošlog tromjesečja. Coca-Cola je u utorak iznenadila, ostvarivši pet posto više prihoda i čak 30 posto više neto dobiti (3,69 milijardi dolara) u posljednja tri mjeseca u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Dionice su porasle za četiri posto.

Trumpove tarife neće ozbiljno ugroziti GM

Analitičare je pozitivno iznenadio i General Motors. Udarac Trumpovih tarifa bit će, međutim, puno manji od početnih strahova. Tvrtka je također povećala svoju prilagođenu dobit za cijelu godinu, koja se očekuje između 12 i 13 milijardi dolara, zahvaljujući dobroj prodaji SUV-ova i pickupova. Dionice GM-a porasle su za više od 30 posto ove godine, a polovica tog rasta dogodila se u utorak.

Dow Jones prelazi 47.000 bodova

Industrijski prosjek Dow Jones dosegao je u utorak novi rekordni maksimum, popevši se iznad 47.000 bodova tijekom utorkove trgovačke sesije, završivši dan na 46.925 bodova. Ulagači su očito brzo zaboravili na nervozu koja je prevladavala prošli tjedan kada su dvije regionalne banke izvijestile o otpisima loših kredita i prijevarama. Čini se da su to bili izolirani događaji koji ne predstavljaju sistemski rizik.

Uspješan debi TKMS-a

Frankfurt je ovog tjedna bio veliki uspjeh s debijem Thyssenkruppove podružnice Thyssenkrupp Marine Systems (TKMS) na burzi. Najveća njemačka brodogradilišna tvrtka, koja proizvodi podmornice i ratne brodove, uspješno je u ponedjeljak započela svoje putovanje na burzi kao dio izdvajanja iz grupe Thyssenkrupp, a cijena dionice skočila je sa 60 eura na više od 90 eura, čime je procijenjena na gotovo šest milijardi eura.

Nove ideje o "europskom Wall Streetu"

Njemački kancelar Friedrich Merz u međuvremenu je oživio ideju europske burze. Unija tržišta kapitala naravno nije ništa novo, ali još je daleko od ostvarenja. Merz se pita zašto njujorška burza nudi više startupovima ili čak etabliranim korporacijama poput proizvođača industrijskih plinova Linde (koji je prije tri godine odlučio preseliti svoje dionice iz Frankfurta, gdje se Linde hvalio najvećom tržišnom kapitalizacijom od svih njemačkih korporacija, u New York), nego Frankfurtu, Parizu ili Milanu. Vrijedno je spomenuti da je u Švedskoj između 2016. i 2023. bilo više od 500 inicijalnih javnih ponuda dionica, dok ih je u Njemačkoj bilo samo oko 70.