GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Frančišković: Izdavaštvo je na izdisaju, ali se ne predajemo

Frančišković: Izdavaštvo je na izdisaju, ali se ne predajemo
INTERVJU
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 28.03.2020 / 21:45
Autor: Krešimir Butković
INTERVJU - Usred pandemije koronavirusa, kad je stao cijeli realni sektor, kad je 95% poduzetnika podleglo krizi, kad otkazi ostavljaju brojne obitelji u egzistencijalnom crnilu, čovjek se s pravom zapita: Kako dalje? Od nečega se mora živjeti. Nešto moraš stvarati.

Svijet je stao i čeka. Možda se u nekom podrumu, garaži, kupaonici, tavanu rađaju nove ideje koje će promijeniti svijet i stvoriti nove pozitivne pomake. Ako je u početku bila Riječ, onda je nakladništvo posljednji bedem tiskane riječi kojoj se danas okreću mnogi u izolaciji. Prezasićeni i iznervirani svakojakih vijesti, žele odmak od svega, žele uroniti u svijet u kojem nada nije pod respiratorom, u kojem od malena grade maštu. Žele knjige koje donose znanje, mudrost, utjehu i nadahnuće.

Na društvenim mrežama iskočila mi je objava ''Naklade Uliks'' iz Rijeke. Naklada nudi online knjige te ima i osiguranu isporuku. Usput će nuditi i knjige drugih izdavačkih kuća. Izdavaštvo već godinama teško preživljava na ovim prostorima. Gotovo da se sve svelo na tiskanje iz ljubavi prema knjigama. Ljudi ne mogu u knjižnice. Netko ih zasigurno želi povoljno kupiti, a mi smo poželjeli porazgovarati sa Silvanom Frančiškovićem i Mirom Božićem iz Naklade Uliks – Rijeka o sadašnjosti i budućnosti malih nakladnika.

Na kraju nam je ipak odgovorio Frančišković dok se Božić suglasio uz riječi kako "nema što dodati".

SEEbiz: Taman kad je krenulo nakladnicima dogodila se pandemija. Kako se nosite s novonastalom situacijom?

Frančišković: Krenulo??? Mislite, uspjeli smo uhvatiti zraka. Nakladništvo u Hrvatskoj osuđeno je na male tiraže što za sobom vuče velik udio troškova u svakoj pojedinačnoj knjizi. Tu je matematika jednostavna, ako neki naslov prevedete na engleski za x kuna, cijenu tog prijevoda dijelite na 10.000 primjeraka knjige. Kada taj isti naslov prevedete na hrvatski za x kuna, cijenu tog prijevoda dijelite na 500 primjeraka knjige. Dakle po pojedinačnoj knjizi prijevod je 20x skuplji. Isto vrijedi za lekturu, ilustracije, prijelom, pripremu za tisak... i to sve prije nego knjiga izađe i naravno pod uvjetom da se čitateljima knjiga svidi.

Ovaj uvod bio je potreban da objasnim kako to funkcionira kod nas kad su vremena „normalna”, a kad su „nenormalna” što pandemija koronavirusa svakako jest, nakladništvo je u „slobodnom padu”.

Da bi knjiga došla do čitatelja dva su ključna kanala:
- knjižnice - odlukom Stožera civilne zaštite RH – zatvorene;
- knjižare - odlukom Stožera civilne zaštite RH – zatvorene.

Jedino nam je preostala online ponuda i to smo učinili da pokušamo opstati jer akumuliranog kapitala nemamo iz jednostavnog razloga što smo sve ulagali u nove naslove.

SEEbiz: Knjiga, očito, u ovom trenutku postaje luksuz?

Frančišković: Knjiga je već neko vrijeme „luksuz”. Ne zato što je skupa, nego zato što velika većina ljudi živi na granici siromaštva. Veliko je pitanje što će biti sa svima nama kad ova coronapošast prođe. Siguran sam da svijet više neće biti isti. Mnogi iz realnog sektora su već nezaposleni, zbog potresa mnogi i bez krova nad glavom, psihički i materijalno na koljenima. Njihovo razmišljanje o knjizi naravno da je ravno nuli što uzročno dovodi do toga da i nakladnike očekuje takav scenarij.

SEEbiz: Tražite načine da knjiga i dalje bude dostupna čitateljima. Vašim primjerom su se poveli i drugi nakladnici. O čemu je riječ i može li se kroz suradnju s drugim nakladnicima ''probiti'' prekid komunikacije i distribucije s ostalim gradovima?

Frančišković: Većina nakladnika (70%) je sa sjedištem u Zagrebu. Sa svima imamo dugogodišnju uspješnu suradnju i sve kolege koje sam kontaktirao na početku ove novonastale situacije izrazili su strepnju da bi ovo mogao biti posljednji čavao u lijes nakladništvu u Hrvatskoj. I onda se dogodio potres i potpuna zabrana kretanja. Internet je ostao jedini kanal komunikacije i postao nam slamka spasa (za sada jako, jako krhka). Činjenica je da će u narednom periodu ljudi imati puno više slobodnog vremena kojeg mogu kvalitetno iskoristiti u čitanju knjige, a ako je nemaju mi smo tu da im je dostavimo.

SEEbiz: I prije su nakladnici bili pod financijskim pritiskom. Rijetko tko bi isplivao. Mnogi su i propali nakon raspada APM-a (Algoritam-Profil-Mozaik knjižare). Što se od vlade RH očekivalo tada?

Frančišković: Od vlade RH, preciznije Ministarstva kulture očekivalo se da subvencijama i poticajima pomogne izdavaštvu. Tu je lavovski dio posla obavila Zajednica nakladnika i knjižara na čelu s Mišom Nejašmićem koja je tu krizu pokušala ublažiti. Nažalost svi smo je i te kako osjetili što nas je bacilo na koljena, a mnoge izvrsne kolege, nažalost i dotuklo. Pojavili su se i novi igrači (tu prije svega mislim na Hoću knjigu i Znanje) koji su preuzeli knjižare APM-a i tako spriječili kolaps u tom sektoru. Na kraju krajeva i naša zajednica se zove Zajednica nakladnika i knjižara što govori da smo toliko usko povezani da ako kod jednih „zaškripi” drugi to odmah osjete. I kad su se stvari polako počele vraćati u normalu pojavio se taj Covid 19.

SEEbiz: Što bi država trebala učiniti nakon korone da bi se oporavilo nakladništvo?

Frančišković: U ovih dvadesetak godina koliko postoji Naklada Uliks prošli smo svašta, ali ovako nešto još nismo doživjeli pa stvarno ne znam što bi točno država trebala učiniti da bi se oporavilo nakladništvo. Pristali smo na tromjesečne mjere odgode (ne oprosta) davanja da bi sačuvali radna mjesta, ali mislim da je to samo gašenje požara kantom vode.

SEEbiz: Kakva je budućnost knjige? Ljudi pišu, sve manje se čita i kupuje knjiga. Ima li svjetla na kraju tunela?

Frančišković: Da ne vidimo svjetlo na kraju tunela jednostavno bismo stavili ključ u bravu, Drži nas želja da društvu, pogotovo generacijama koje dolaze, omogućimo nova izdanja domaćih i svjetskih autora i pružimo mogućnost mladim piscima da njihova djela ugledaju svjetlo dana. Čovjek se uzdignuo iznad ostalih vrsta onog trenutka kad je uspio zabilježiti svoja kompleksnija razmišljanja i prenijeti ih neverbalno drugima – pismom. Nebitno o mediju, bio to kamen, papirus, papir ili e-knjiga, knjiga je ta koja zbližava ljude i ne vidim drugog načina da s tolikim brojem ljudi podjelite priču koja vam se vrti po glavi kao što to možete knjigom. Veseli me to da se sve više mladih okreće knjizi shvaćajući da na internetu i društvenim mrežama neće pronaći onaj mir koji pruža kvalitetna knjiga.

SEEbiz: Postoji li ikakva šansa da se mali poduzetnici ujedine u promociji svojih najuspješnijih izdanja na stranom i domaćem tržištu? Mogu li se prevesti domaći autori i ponuditi ih na poznatim sajmovima knjiga?

Frančišković: Šansa da se mali poduzetnici ujedine u promociji ne samo da postoji, to se već i ostvaruje. Na međunarodnim sajmovima nastupamo zajedno jer u protivnom – ne bismo ni nastupili. Domaćeg autora prevesti (na engleski npr.) trošak je kojeg si rijetko koji nakladnik može priuštiti. U Hrvatskoj postoje izvrsni prevodioci koji strana djela prijevodom mogu učiniti još boljim (npr. Brixy prijevodom Alana Forda) zato jer prevode sa stranog na materinji jezik. Obrnuto to može biti korektno, ali izvrsno, da zaintrigira stranog nakladnika - teško. I tu dolazimo do ključnog problema kod nakladnika (i autora) malih nacija da uspiju na svjetskom nivou (čitaj engleskom govornom području) - jednostavno moraju biti pet puta bolji od autora koji piše na engleskom jeziku.

SEEbiz: Kad smo kod domaćih autora…zar, uistinu, Hrvatska ima tek nekoliko uspješnih književnika koji se promoviraju kako kod nas tako i vani? Zašto se manje tiskaju naši pisci? Zbog čega se više objavljuju strani, a manje domaći književnici? Jesu li čitatelji napravili takav izbor ili je stvar u nepovjerenju nakladnika spram domaćih autora?

Frančišković: Hrvatska ima dobrih pisaca. Problem je kako doprijeti do čitatelja. Za početak je zgodno da imate knjigu. A da bi imali knjigu, trebate naći nakladnika. Kad nađete nakladnika on treba imati novaca da tu knjigu objavi. Ako i kad je objavi treba imati novaca da je prezentira da bi čitatelji uopće znali da ta knjiga postoji. Dakle sukus svega je da hrvatska ima dobrih pisaca ali nema novaca.

Za razliku od toga prijevod je puno jednostavnija varijanta. Nakladnik otkupi autorska prava za Hrvatsku već u svijetu provjerenog pisca i rizik distribucije svede na minimum.

U Nakladi Uliks nastojimo podjednako objavljivati i domaće i strane autore što nam je do sad uspijevalo. Zadovoljni smo što ipak uspijemo stvoriti novu vrijednost i približiti autore čitaocima.

SEEbiz: Kako vas kontaktirati i dobaviti knjige?

Frančišković:

www.naklada-uliks.hr
e-mail: naklada.uliks@gmail.com
facebok: Naklada Uliks d.o.o.
tel: 051 648 069
fax: 051 648 068


Tagovi: Silvano Frančišković, Naklada Uliks, Zajednica nakladnika i knjižara, Mišo Nejašmić, izdavaštvo, knjige, Miro Božić, Krešimir Butković, Znanje, koronavirus u Hrvatskoj
PROČITAJ I OVO
Maštovita inicijativa bečkih hotelijera
SJAJNO
Maštovita inicijativa bečkih hotelijera
BEČ - U sklopu nove inicijative bečki hoteli svoje vrtne atrije pretvaraju u koncertne pozornice, a hotelske sobe u lože.
Objavljeno rusko-hrvatsko izdanje Izabranih pjesama Borisa Pasternaka
POEZIJA
Objavljeno rusko-hrvatsko izdanje Izabranih pjesama Borisa Pasternaka
ZAGREB - Dvojezično rusko-hrvatsko izdanje "Izabranih pjesama" Borisa Paternaka, koje je priredila Dubravka Dorotić Sesar, objavila je u svojoj knjižnici Iktus Matica hrvatska.
Objavljen novi roman Alessandra Baricca
ROMANI
Objavljen novi roman Alessandra Baricca
RIM - "Mlada nevjesta", novi roman proslavljenog talijanskog pisca, glazbenog kritičara i redatelja Alessandra Baricca objavljen je u izdanju zagrebačke izdavačke kuće V.B.Z.
Eurimages podržao hrvatsku manjinsku koprodukciju Ljeto kada sam naučila letjeti
PODRŠKA
Eurimages podržao hrvatsku manjinsku koprodukciju Ljeto kada sam naučila letjeti
ZAGREB - Upravni odbor europskog koprodukcijskog fonda Eurimages na svojoj je 158. sjednici, koja se održala online 29. svibnja, podržao ukupno 19 igranih i dva animirana filma te sedam dokumentarnih projekata.
Ljetni sajam knjiga do kraja lipnja na Zagrebačkom velesajmu
SAJMOVI
Ljetni sajam knjiga do kraja lipnja na Zagrebačkom velesajmu
ZAGREB - Do kraja lipnja na Zagrebačkom velesajmu u paviljonu 7A održava se "Ljetni sajam knjiga" u okviru kojega deset različitih izdavača s popustima od 10 do 80 posto.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE