Više od 2,2 milijuna m² zemljišta u javnom vlasništvu čeka aktivaciju. To je prostor za 32.000 novih stanova i veliki broj poslovnih nekretnina. Potencijal za iznos investicija od između šest i devet milijardi eura; ekvivalent 8%-12% hrvatskog BDP-a.
Aktivacija imovine donijela bi zamašnjak gospodarstvu kao prihod proračunu od prodaje nekretnina, prihod od komunalnog doprinosa, rast zaposlenosti i prihod od poreza na dohodak. Rješavanje stambenog pitanja, mogućnost razvoja stanova za prodaju i najam na odlično povezanim lokacijama, stvaranje prostora mješovite namjene koji žive 24 sata dnevno.
Kao rezultat dobili bismo smanjenje izgradnje na periferiji grada i smanjenje dodatnog troška dovođenja i održavanja komunalne infrastrukture, očuvanje zelenila na postojećim oranicama na kojima se razvija novogradnja; posljedično smanjenje prometnih gužvi i manje zagađenja zraka. Stabilizacija cijena nekretnina dogodila bi se kao rezultat povećanjem ponude stambenog fonda u Zagrebu za 7-9%, a to bi donijelo i umjerenije cijene rabljenih stanova.
Analizirane 24 lokacije imaju potencijal izgradnje oko 32 tisuća stanova što je čak devet puta više od prosjeka od 3.500 stanova koliko ih se godišnje izgradilo u gradu Zagrebu u posljednjih nekoliko godina. Moguće je izgraditi oko 4.400.000 m² bruto razvijene površine nadzemno, a preko 60% moguće predvidjeti za potrebe stanovanja.
Ogroman je i neiskorišten potencijal komercijalne namjene. Osim analiziranih brownfield lokacija, preko 200.000 m² uredskog prostora u javnom korištenju se nalazi u centru Zagreba u starim neadekvatnim zgradama. Navedeni uredi se mogu izmjestiti u nove suvremene zgrade na analiziranim lokacijama koje se nalaze uz željezničku ili tramvajsku mrežu. Uredski fond u gradu Zagrebu je star preko 20 godina uz nizak fond A klase uredskog prostora. Zakupci traže suvremene uredske zgrade kojih nedostaje u širem gradskom centru Zagreba. Postoji mogućnost razvoja pratećeg društvenog sadržaja prenamjenom postojećih zaštićenih zgrada; hotelskog, kulturnog i trgovačkog sadržaja koji upotpunjuje lokaciju i daje živost prostoru.
U obzir su uzete lokacije u vlasništvu grada Zagreba, Republike Hrvatske ili poduzeća koja su u njihovom vlasništvu. Lokacije se nalaze u širem gradskom centru, u području koje je komunalno opremljeno te se nalazi unutar 15 minuta hoda od tramvajske ili željezničke mreže. Analizirane lokacije se nalaze u zoni mješovite namjene ili je moguća prenamjena u mješovitu namjenu (za prostore koji se nalaze unutar infrastrukturnog sustava željezničke infrastrukture).
Nisu analizirane lokacije koje su unutar D zone - društvene namjene, G ili K zone – gospodarske namjene ili Z zone – javne zelene površine. Nisu analizirane zgrade u javnom vlasništvu u centru grada koje su prazne ili se koriste suboptimalno. Koeficijent iskoristivosti koji je korišten se odnosi na postojeći Generalni urbanistički plan grada Zagreba, a za lokacije unutar infrastrukturnog sustava je predviđen kis u skladu s urbanim pravilom 2.9. za područje visoke gradnje. Zagrebački velesajam i hipodrom su iznimka, trenutno K1 - gospodarske zone i R1 – sportsko-rekreacijske namjene. Radi se o prostoru površine preko 1.000.000 m² koji je moguće bolje iskoristiti te je radi svoje centralne lokacije prikladan za urbanu preobrazbu, zaključuje se u analizi.
