Analitičari: Rast cijena zlata će se nastaviti

U svojoj najnovijoj prognozi, Svjetsko vijeće za zlato (WGC) predviđa da će cijene nastaviti rasti, iako nešto sporijim tempom.

Zlato je postalo toliko skupo da je potražnja iz sektora nakita pala. Globalna potrošnja proizvođača nakita pala je s 435 tona u prvom tromjesečju na 356 tona u drugom, izvijestio je WGC ovog tjedna.

Cijena zlata porasla je na nešto više od 3300 dolara po trojanskoj unci (31,1 gram), što je gotovo dvostruko više od razine iz 2022. Goldman Sachs predviđa da bi do sredine 2026. mogla dosegnuti 4000 dolara.

Analitičari ističu kontinuiranu kupnju središnjih banaka - posebno kineske - kao ključni pokretač ovog rasta, jer nacije nastoje smanjiti svoju ovisnost o američkom dolaru.

„Sve dok središnje banke nastavljaju gomilati rezerve zlata, cijene će se nastaviti kretati prema sjeveru“, kaže Michael Eubel, voditelj trgovanja plemenitim metalima u BayernLB-u, jednom od vodećih njemačkih trgovaca zlatom.

„Središnje banke posljednjih su godina kupovale oko 1000 tona zlata godišnje“, dodaje Benjamin Summa, glasnogovornik minhenskog trgovca zlatom Pro Aurum. „Značajan udio toga vjerojatno se može pripisati Kini.“

Podaci Svjetskog vijeća za zlato pokazuju da je Kina od 2000. povećala svoje rezerve zlata gotovo šest puta, s 395 tona na 2292 tone do kraja prvog tromjesečja 2025. To je stavlja na sedmo mjesto u svijetu. Ali mnogi stručnjaci vjeruju da su stvarne rezerve Pekinga daleko veće.

„Procjenjujem da je Kina stekla barem još 500 tona putem sekundarnih tržišta“, kaže Eubel. Kina je također najveći svjetski proizvođač zlata, a „vrlo malo te proizvodnje se izvozi“, dodaje.

Nije tajna da bi Komunistička partija Kine radije okončala američku dominaciju prije nego kasnije. Ključna komponenta statusa velike sile je posjedovanje značajnih zlatnih rezervi. Ali Kina nipošto nije jedina zemlja koja kupuje zlato.

„Ove države žele smanjiti svoju ovisnost o američkom dolaru i stoga se sve više okreću fizičkom zlatu“, rekao je Summa. Među njima su Indija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar.

Međutim, ove godine najaktivniji kupac nije Kina, već Poljska, koja je do sada u 2025. kupila više od 48 tona, prema WGC-u — što je stavlja na vrh popisa. Rusija je dugi niz godina bila najveći službeni kupac zlata, ali je smanjila kupnju od 2020., prema službenim podacima.