Vedriš i Gregurić žele razlaz Barišića i Vlatke Peras

ZAGREB - U petak, 27. listopada, dan nakon utakmice koju je Dinamo izgubio u Zagrebu od Viktorije Plzen u trećem kolu Konferencijske lige, Mirko Barišić, predsjednik zagrebačkog kluba, zaključio je da treba povući neki radikalan potez.

Prošlo je osam mjeseci otkako je Dinamo dobio novu upravu, rezultati su sve lošiji, pitanje je hoće li klub dočekati proljeće u Europi kao što je i pitanje hoće li, nakon šest uzastopnih titula prvaka države, izgubiti ovogodišnje nogometno prvenstvo.

Mirko Barišić očigledno s takvim problemima ne želi dočekati ožujak 2024. godine kada će se održati izborna skupština kluba i kada bi novi ljudi mogli doći na čelo Dinama. Pritisak javnosti i navijača sve je veći tako da je Barišić, kako Tempo saznaje od osobe bliske Nadzornom odboru kluba, propitujući mogućnosti, između redaka upitao Vlatku Peras, predsjednicu Uprave Dinama, je li razmišljala o podnošenju ostavke. Tu ideju čak podržavaju neki članovi Nadzornog odbora. Barišić, kako za Tempo javljaju ljudi koji su dobro upoznati sa situacijom u klubu, nije izričito tražio od Vlatke Peras da podnese ostavku, neki smatraju da je taj razgovor krivo shvaćen, ali se pozivao na taj pritisak javnosti, na što mu je Vlatka Peras odgovorila da joj ne pada na pamet napraviti tako nešto. Ujedno, odgovorila je Barišiću da ako misli da ona treba otići, tu ideju predloži članovima Izvršnog odbora pa neka oni na sjednici raspravljaju o povjerenju čelnim ljudima Dinama.

Taj razvoj događaja s puno zanimanja prate Franjo Gregurić i Mladen Vedriš, koji znaju da će se u ožujku sljedeće godine sumirati što je „novi“ Dinamo napravio u proteklih godinu dana, a kako pretpostavljaju da će ocjena proteklog razdoblja biti negativna, onda se oni pripremaju kako bi se ponudili kao spasitelji Dinama. Iako je u rujnu ove godine, nakon izborne skupštine kluba, Mladen Vedriš rekao da ga ne zanima pozicija predsjednika kluba, izvori bliski klubu govore kako to ne znači da ga ne zanima vlast u klubu.

I Gregurić i Vedriš bliski su prijatelji s Barišićem, predsjednik Dinama oslanjao se na njih dvojicu tijekom ove godine kada je trebalo raskrstiti sa Zdravkom Mamićem. Međutim, kako saznaje Tempo, njih dvojica smatraju da bi moglo doći do eskalacije u odnosima između Barišića i Vlatke Peras te da bi to moglo dovesti do pada i nje i njega, što bi oni željeli iskoristiti kako bi došli na vlast u Dinamu. Njima dvojici, posebno Vedrišu, smeta Nikola Hanžel, član Izvršnog odbora kluba koji figurira kao kandidat za novog predsjednika Dinama te se zalaže za privatizaciju kluba. S druge strane, Gregurić i Vedriš ne slažu se s privatizacijom.

Izvori upućeni u klupsku problematiku kazali su nam da bi se situacija u klubu mogla razjasniti u vrijeme zimskog prijelaznog roka, koji će započeti sredinom siječnja sljedeće godine i trajati mjesec dana. S obzirom na negativnu rezultatsku situaciju u klubu, Dinamo će se morati spašavati kupovinom kvalitetnih, ali i skupih igrača. U tim okolnostima Dinamo će morati potrošiti veliki novac, ali vješti ekonomisti Gregurić i Vedriš znaju da to neće biti tako lako. Naime, Erste banka, čiji je Dinamo klijent, planira sniziti, odnosno prepoloviti kreditnu izloženost spram Dinama. U tim okolnostima Dinamo neće moći raspolagati onim iznosom za potrošnju igrača koji je planirao, što mu automatski smanjuje mogućnost potpisivanja kvalitetnih nogometaša.

Međutim, kako kupiti kvalitetnog igrača ili igrače ako se zna da je Dinamo u proteklom prijelaznom roku ovoga ljeta napravio niz pogrešaka, Livaković, Ivanušec i Šutalo su prodani, ali većina novih igrača još nije pokazala zašto je na njih potrošen novac. Dinamo u ljetnom prijelaznom roku nije imao klasičnog sportskog direktora koji se time bavi, već je Dario Šimić, kao član Uprave, pronalazio igrače i predlagao kupnju Upravi. A kako je to izgledalo, opisao je Darko Podnar, član Uprave kluba, u nedavnom intervjuu za portal Germanijak. On je za većinu odrađenih, ali i propalih transfera rekao kako su postojale nesuglasice između Šimića, koji je predlagao kupnju određenih igrača, i članova Uprave koji su često odbijali njegove prijedloge. Uz to, Podnaru ni danas nisu jasni neki potezi Igora Biščana, kratkotrajnog Dinamova trenera, pri prihvaćanju ili odbijanju nekih igrača. Uglavnom, Biščan i Šimić su bivši pa je vrh Dinama odlučio pronaći novog sportskog direktora, i to klasičnog tipa kako se ne bi ponovio slučaj kada je član Uprave Šimić bio i sportski direktor.

Dinamu se ne žuri s pronalaskom novog sportskog direktora, ali ga mora pronaći do kraja godine kako bi spreman ušao u transferno razdoblje. Podnar je potvrdio da je jedan od kandidata Darko Raić-Sudar, njegov osobni prijatelj s kojim je surađivao u vrijeme kada je bio član uprave Istre 1961, a Raić-Sudar je bio trener. No Raić-Sudar je od travnja sportski direktor Rijeke te je angažirao trenera Željka Sopića nakon odlaska Jakirovića u Dinamo i doveo Marka Pjacu i Marca Pašalića. Ostali se sami nude, a to su, kako saznaje Tempo, Mihael Mikić i Tomislav Ivković, a preko posrednika to diskretno čini i Ivan Cvjetković. U ovom trenutku nitko od njih ne figurira kao favorit, ali izvan tog kruga ne spominje se ni jedno drugo ime.

Međutim, Dario Šimić, iako je napustio Dinamo i to davanjem neopozive ostavke, prema nekim informacijama ipak razmišlja o povratku u klub. To bi se dogodilo ako se Skupština Dinama, na kojoj su se u rujnu donijele ključne odluke i izabrali članovi Nadzornog i Izvršnog odbora, proglasi nelegalnom. Kao što je poznato, Damir Zorić, koji se smatra čovjekom od povjerenja Zdravka Mamića, podnio je zahtjev za poništenje Skupštine zbog nezakonito utvrđenog kvoruma. Zorić je taj zahtjev predao u ime 30-ak članova Skupštine koji nisu prisustvovali sjednici održanoj 25. rujna u prostorijama Dinama, a odluka Sportske inspekcije, Ministarstva turizma i sporta te Gradskog ureda za opću upravu o njenoj legalnosti još nije donesena.

Ako bi se ta sjednica Skupštine Dinama poništila, tada bi i odluke donesene na toj sjednici bile ništavne i cijela bi priča trebala krenuti ispočetka. I u toj varijanti Vedriš i Gregurić vide priliku da dođu na vlast. Oni navodno smatraju da bi ponovljena izborna skupština izgledala drugačije, da bi se preispitivalo što su Vlatka Peras i Barišić napravili tijekom svoje vladavine proteklih mjeseci te da bi šanse za opstanak bile znatno umanjene. I zato Gregurić i Vedriš smatraju da je to prilika da dođu na vlast. A kako su njih dvojica bliski sa Šimićem, oni u tom slučaju razmišljaju da ga vrate u klub kao sportskog direktora. I tu Šimić, navodno, vidi svoju priliku. On je 10. listopada podnio neopozivu ostavku iako je večer prije gostovao na Novoj TV i govorio o stanju u klubu te se iz njegova nastupa nije moglo nazrijeti ništa što bi upućivalo na davanje ostavke već sljedećeg dana.

Šimić je dao neopozivu ostavku koju je, kako saznajemo, nešto ranije priopćio Barišiću i Nikoli Hanželu, vlasniku karlovačke Lana grupe koja je od 2018. značajan sponzor zagrebačkog kluba. Kako je ostavka bila neopoziva tako je Šimić ostao bez otpremnine u iznosu šest mjesečnih plaća. Međutim, ako pravosudna tijela ponište Skupštinu Dinama iz rujna ove godine, tada sve kreće ispočetka pa se i Šimić može ponovo kandidirati za neku od funkcija ili se može nadati poziciji sportskog direktora u kolaboraciji s Vedrišem i Gregurićem. Međutim, pitanje je koliko je to prihvatljiva opcija za klub kada se pogleda koji su igrači dovedeni u Dinamo tijekom ljetnog prijelaznog roka i iznosi za koje su neki od igrača prodani. U tim okolnostima u transfere se uključila Vlatka Peras, koja je insistirala na dovođenju Luke Stojkovića i Lukasa Kačavende iz Lokomotive u Dinamo. I ne samo to, kod prodaje Livakovića u Fenerbahçe, gdje je turski klub objavio da transfer iznosi 6,65 milijuna plus 950 tisuća eura kroz bonuse, bilo je pitanje načina na koji će se novac sliti u blagajnu Dinama. I tu se uplela Vlatka Peras koja je insistirala na tome da prva rata mora iznositi tri milijuna eura, u čemu je na kraju i uspjela.

Povrh svega, situacija u vrhu Dinama dobila je novu dimenziju nakon sudske rasprave koja se održala u Osijeku 31. listopada, kada su na suđenju braći Mamić i ostalim optuženicima za izvlačenje 144 milijuna kuna iz Dinama svjedočili Mirko Barišić i Vlatka Peras. Barišić je u svom iskazu na osječkom Županijskom sudu naveo da mu je tadašnji predsjednik Uprave Zdravko Mamić 2002. godine predložio otvaranje deviznog računa u Klagenfurtu, u Austriji. Iako je kao predsjednik kluba potpisao akt o otvaranju računa, Barišić tvrdi da je isključivo pravo raspolaganja računom i isplatama imao Zdravko Mamić. “Predsjednik Uprave kluba Zdravko Mamić obavijestio me da je situacija takva da nismo u stanju osnovne obveze izvršavati, posebice prema igračima, i predložio je da se otvori devizni račun u Klagenfurtu. Računu Dinama u Hrvatskoj prijetila je blokada, a na naplatu su dolazila brojna potraživanja pa je zato otvaranje računa u inozemstvu bilo opravdano. Potpisao sam akt, kao predsjednik kluba, s kojim se taj račun mogao otvoriti, a isključivo pravo raspolaganja sredstvima s tog računa imao je Zdravko Mamić”, rekao je Barišić.

I Vlatka Peras, koja je u Dinamu zaposlena od 2008. godine, potvrdila je njegove navode, uključujući i one da se preko tog računa dosta sredstava igračima isplaćivalo u gotovini. Međutim, to svjedočanstvo, zapravo priznanje Barišića da je pomagao Zdravku Mamiću u nečasnim i protuzakonitim radnjama, vrlo brzo je izazvalo reakcije nekih medija čiji su se novinari zapitali zašto je Barišić, nakon takvih iskaza, još uvijek na slobodi.

Prema informacijama koje dolaze iz HDZ-a, ljudi iz vladajuće stranke smatraju da je Barišić bivši, a neki čak i spominju njegovo privođenje. Pritom Barišić navodno govori kako je dogovorio s Markom Milićem, glasnogovornikom Vlade, da se odluka o poništenju skupštine Dinama iz rujna ove godine gurne u ladicu Gradskog ureda za opću upravu. Ako je to istina, to bi značilo kako je i Barišić svjestan da bi ta sjednica Skupštine mogla biti poništena te da bi on, u slučaju ponavljanja Skupštine kao i ponavljanja izbora, mogao biti „zamoljen“ da napusti sadašnju funkciju, jer ono što je u proteklih osam mjeseci napravio za Dinamo nije vrijedno ostanka na mjestu predsjednika. Takav razvoj situacije odgovarao bi svim zaraćenim političkim i sportskim stranama.