Regija CEE postaje europska Silicijska dolina

Analitičari ističu kontrast između zemalja srednje i istočne Europe i zemalja zapadne Europe u različitim digitalnim domenama. Proporcionalno, veća je prisutnost tvrtki u digitalnom sektoru i veća radna snaga angažirana u sektoru unutar regije CEE. Štoviše, zemlje srednje i istočne Europe sve više ulažu u istraživanje i tehnološki napredak, navodi se u izvješću "ICT sektor u zemljama CEE kao regionalni pokretač rasta".

Gledajući unaprijed, autori izvješća izdvajaju umjetnu inteligenciju (AI) i kibernetičku sigurnost kao dva podsektora za koje očekuju da će biti pokretačka snaga regije u nadolazećim godinama.

“Digitalna ekonomija i sektor informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u srednjoj i istočnoj Europi (CEE) posljednjih su godina svjedočili značajnom rastu i transformaciji. Ova se regija ... pojavila kao središte tehnološkog napretka, inovacija i digitalizacije", stoji u izvješću.

„Važnost digitalne ekonomije i ICT sektora ne može se precijeniti. Ima presudnu ulogu u pokretanju gospodarskog rasta, otvaranju radnih mjesta i jačanju ukupne konkurentnosti regije. S rastućom globalnom potražnjom za digitalnim uslugama i tehnologijama, CEE se pozicionirao kao značajan igrač na digitalnom tržištu", dodaje se.

Izvješće pokriva članice EU-a srednje i jugoistočne Europe, koje zajedno imaju populaciju od gotovo 100 milijuna ljudi i čine 12,3% BDP-a EU-a.

Ne samo da je regija postigla brži rast od zapadne Europe kako zemlje sustižu svoje zapadne kolege, izvješće također ukazuje na brz tempo razvoja ICT sektora u regiji.

"To je vidljivo u trajnom povećanju udjela dodane vrijednosti u BDP-u, novim radnim mjestima i dinamici međunarodne trgovine — izvoz komercijalnih ICT usluga u CEE regiji porastao je više od šest puta između 2005. i 2021.", navodi se.

Zapravo, dodaju autori, "postoje neka područja u kojima je regija CEE već ispred razvijenijih gospodarstava u EU — poput udjela zaposlenosti u ICT sektoru ili broja tvrtki u ICT sektoru na 1000 stanovnika ".

U 2022. kumulativna vrijednost izvoza ICT robe u srednjoj i istočnoj Europi porasla je na 98,6 milijardi USD, što je porast od 185% u usporedbi s 2005. S druge strane, izvoz ICT robe u zapadnoj Europi smanjio se za 9,5% u istoj razdoblju, potencijalno zbog preseljenja proizvodnje ICT opreme u regiju srednje i istočne Europe, potaknuto nižim troškovima rada.

Češka i Slovačka vode u izvozu ICT robe po glavi stanovnika i mogu se pohvaliti jakim proizvodnim sektorima u računalima, perifernim uređajima, komunikacijama i potrošačkoj elektroničkoj opremi.

S druge strane, ističe se u izvješću, ICT tvrtke u zapadnoj Europi obično imaju veću produktivnost rada sa 135.512 € dodane vrijednosti po zaposleniku, u usporedbi s 45.351 € u regiji CEE.

Zemlje srednje i istočne Europe također su pokazale slabije rezultate u digitalizaciji tvrtki i pojedinaca, poput e-trgovine, usluga u oblaku te korištenja velikih podataka i aktivnosti pojedinaca u e-upravi, dodaje se u izvješću.

Postoje i značajne razlike među zemljama u regiji, što pokazuje njihov učinak na Indeksu digitalne ekonomije i društva (DESI) koji ocjenjuje digitalnu povezanost, ovladavanje digitalnim vještinama, online angažman i pružanje digitalnih javnih usluga.

Na temelju DESI-ja za 2022. samo tri od 11 zemalja srednje i istočne Europe — Estonija, Slovenija i Litva — premašuju prosjek EU-a. Većina ovih nacija nalazi se u donjoj polovici indeksa. Naime, Estonija se ističe kao istaknuti lider u digitalizaciji među zemljama srednje i istočne Europe, a izdvajaju je iznimne digitalne usluge unutar javne uprave.

Po izdvajanjima za istraživanje i razvoj Slovenija prednjači među zemljama srednje i istočne Europe s 2,11% BDP-a, iako je ispod prosjeka EU koji iznosi 2,23%. Na osmom mjestu u EU, Češka i Estonija izdvajaju preko 1,5% BDP-a. Zaostaju Bugarska, Latvija i posebno Rumunjska.

Brza evolucija poslovnog okruženja ubrzala je uspon novih trendova koji su spremni oblikovati budućnost digitalnog gospodarstva. Ključni među njima su umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i tehnologija u oblaku.

Očekuje se da će umjetna inteligencija imati sve veći utjecaj u cijeloj regiji, utječući ne samo na ICT sektor već i na razne industrije kroz svoje primjene.

"Usred sve manje važnosti tradicionalnih pokretača rasta, mnogi polažu nade u umjetnu inteligenciju (AI) kao izvor održivog gospodarskog rasta i povećane produktivnosti u srednjoj i istočnoj Europi, zapadnoj Europi i globalno", navodi se u izvješću.