Bježe od šefovskih pozicija: Zašto Generacija Z odbija napredovanja?

Za Generaciju Z, uspjeh u karijeri više nije nužno povezan s napredovanjem. Umjesto vodećih pozicija, mnogi mladi ljudi daju prioritet boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života te izbjegavaju veću odgovornost i dulje radno vrijeme.

Ovaj trend postaje sve veći izazov za tvrtke, koje se već suočavaju s poteškoćama u odgoju nove generacije vođa.

„Prema globalnim istraživanjima, samo oko šest posto pripadnika Generacije Z želi preuzeti više rukovodeće pozicije i postati šef. To je vrlo veliki problem za organizacije i njihovo poslovanje“, rekao je za Euronews Tomasz Szklarski, izvršni direktor tvrtke Enpulse i stručnjak za angažman zaposlenika.

Prema njegovim riječima, glavni razlog nespremnosti mladih da preuzmu vodeće uloge je prvenstveno sve veća odgovornost koju takve pozicije donose.

Glavni razlog nespremnosti mladih da preuzmu vodeće uloge je prvenstveno sve veća odgovornost koju takve pozicije donose.

Menadžeri imaju sve više zaposlenika pod svojim okriljem

Posljednjih godina broj zaposlenika koji odgovaraju jednom menadžeru značajno se povećao. Prema riječima stručnjaka, prosječna veličina timova povećala se s oko šest na dvanaest članova.

To znači puno veći pritisak na menadžere. S jedne strane, moraju ostvarivati poslovne ciljeve i biti odgovorni upravi i odboru tvrtke, a s druge strane, moraju se brinuti o razvoju, motivaciji i dobrobiti sve većih timova.

„Generacija Z dobro je razmislila o tome što za njih znači ravnoteža između poslovnog i privatnog života i kakve žrtve zahtijeva upravljanje ljudima. Mladi ljudi jasno vide teret koji dolazi s pozicijom menadžera. Odgovorni su i svojim nadređenima i sve većim timovima kojima je potrebna stalna podrška“, objašnjava Szklarski.

Poseban izazov za Europu

Pad interesa za menadžerske pozicije nije samo problem pojedinačnih tvrtki, već globalni trend koji bi mogao posebno teško pogoditi Europu. Kontinent se već suočava sa starenjem stanovništva i smanjenjem radno sposobnog stanovništva.

„Bit će sve manje i manje zaposlenika, posebno u Europi. Ako ne osposobimo novu generaciju vođa i ne pripremimo ljude da preuzmu odgovornost za timove, bit će sve teže održati učinkovitost organizacija“, upozorava stručnjak.

Umjetna inteligencija (još) ne može zamijeniti menadžere

Iako umjetna inteligencija preuzima sve više poslovnih procesa i automatizira mnoge zadatke, Szklarski smatra da to neće riješiti nedostatak menadžera. Po njegovom mišljenju, ostaje pitanje bi li zaposlenici bili spremni prihvatiti upute algoritama i bi li umjetna inteligencija uopće mogla učinkovito obavljati ulogu menadžera. Vođenje timova i dalje zahtijeva vještine koje je teško zamijeniti algoritmima, uključujući empatiju, izgradnju međuljudskih odnosa, motiviranje zaposlenika i donošenje odluka koje uzimaju u obzir ljudski aspekt organizacije.