Takav bi novac bio elektroničko sredstvo plaćanja, kojim bi se mogli služiti svi u europodručju, a bio bi siguran i jednostavan za uporabu kao gotovina danas, dok za njegovu upotrebu ne bi bilo nužno koristiti bankovni račun, već samo mobilnu aplikaciju.
Europska središnja banka (ESB) pokrenula je u listopadu prošle godine taj projekt i radnu skupinu, s ciljem istraživanja mogućnosti plasiranja vlastite digitalne valute. Radna skupina već je načinila određene korake, a u najnovijem je izvješću o napretku istaknula četiri ključna područja na kojima se trenutačno radi.
Prvo područje je ono dizajna ove valute i načina funkcioniranja monetarnog sustava. Za to je, kažu, ključna suradnja privatnog i javnog sektora, bitno je odrediti koje su točno uloge ESB-a kao izdavača i ostalih posrednika na tržištu, kao i tko će i kako distribuirati digitalni euro do krajnjih korisnika. Radi se na određivanju uloga pokretača transakcija, autentifikacije, provjere valjanosti, i ostalih aktivnosti pri plaćanjima, kao i finalnog namirenja među svim uključenim stranama.
Drugi bitan dio sustava je model namirenja, odnosno sustav koji će provjeriti da platitelj ima dovoljno novca, da ga se može prebaciti primatelju, kao i da se istodobno on skine s jednog i nađe na drugom računu. Za to bi trebale biti zadužene središnje banke iz Europodručja te njihovi suradnici. Sustav mora biti načinjen tako da nitko od institucija ne može vidjeti stanje na računima građana, niti da može analizirati njihova plaćanja.
Treće, prebacivanje iz gotovine u digitalni euro mora biti jednostavno, kao i prebacivanje novca iz centralnobankarskog u javni i natrag. Sve to trebalo bi raditi bez prekida, 24/7/365, i bez problema, kao da je riječ o prijenosu gotovine "iz ruke u ruku".
I naposlijetku, potrebno je stvoriti zajednička pravila, uz koja bi plaćanja digitalnim eurom funkcionirala u cijelom Europodručju, bez obzira na granice. Rad na knjizi takvih pravila započet će već u siječnju sljedeće godine.
