Dramatično poskupljenje kruha

Sve to dovelo je do rasta cijena kruha.

“Inflacija je brutalno visoka,” kaže Bourgeois. Zamolio je oko 1.000 pekarni koje opskrbljuje njegova tvrtka Moulins Bourgeois da podignu cijenu baguetta za 10 centi da bi tako izbalansirao visoke troškove koje je morao prenijeti na pekarne.

“Kupci si zasad mogu priuštiti da plate nešto više, ali cijene će nastaviti rasti,” govori on. “To me zabrinjava.”

U Francuskoj, gdje su baguetti poskupili više od 8 posto u usporedbi s prošlom godinom, Bourgeois dodaje: “Znamo da je revolucija počela zbog cijena kruha.”

I dok inflacija divlja Europom, malo toga je više zabrinjavajuće od cijene običnog kruha. Cijene većine drugih osnovnih namirnica nikad nisu bile više, a sada su 19 posto skuplje od prošle godine, što je najbrži porast otkad postoje mjerenja, napisao je Eurostat u izvješću od srijede.

Ruski rat u Ukrajini glavni je uzročnik ovih poskupljenja, piše u izvješću Eurostata, jer je unio nestabilnost u energetsko tržište i povisio cijene žitarica, uljarica i gnojiva.

To je pridonijelo širem poskupljenju hrane i ostalih potrepština. U Europi, cijene su strelovito narasle u rujnu u odnosu na prošlu godinu, 10.1 posto u Britaniji, a gotovo 11 posto u Europskoj uniji. Cijena hrane porasla je za gotovo 16 posto u EU i više od 14 posto u Britaniji, a cijene energenata skočile su za oko 40 posto, prenosi N1 televizija.

Visoke potrošačke cijene razlog su za brigu i u SAD-u. Stopa inflacije nalazi se gotovo na najvišim razinama u posljednjih 40 godina, iako je američka centralna banka pokušala smanjiti razinu. Čak i u Americi cijene kruha porasle su za 15 posto u odnosu na prošlu godinu.

Zbog prirode inflacije, raste i anksioznost političara i ekonomista da rast cijena neće stati i da će ga biti teško obuzdati, piše New York Times, a prenosi Boston globe.

Proizvođači hrane troškove prelijevaju dalje. U srijedu, globalni prehrambeni div Nestle rekao je da su podigli cijene 9.5 posto u trećem kvartalu u usporedbi s istim periodom prošle godine, što je dodatni porast od rasta od 7.7 posto u odnosu na prethodni kvartal.

Kada poraste cijena kruha, to potrošači odmah osjete. Situacija je najdramatičnija u zemljama najbližima zoni sukoba, pogotovo u Mađarskoj gdje je cijena običnog kruha u rujnu porasla za čak 77 posto u odnosu na prošlu godinu, kaže Eurostat. U Hrvatskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Slovačkoj, cijene kruha porasle su za preko 30 posto.

U dramatičnom porastu cijena hrane posljednjih godinu dana posebno se izdvaja poskupljenje kruha i peciva, ponajviše zbog viših cijena brašna i energenata. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je među zemljama u kojima je to poskupljenje znatno.

U Hrvatskoj u godini dana u prosjeku pojedemo 45 kilograma kruha i peciva. Kupuje se svakodnevno pa se dobro zna njegova cijena i koliko je poskupio. Cijene određenih vrsta kruhova, poput onog od cjelovitog zrna, ponegdje idu i do 20 kuna.

I Njemačka je doživjela šok, gdje su cijene kruha porasle za više od 18 posto u godinu dana, a cjelokupna inflacija postala je dvoznamenkasta – u rujnu je dosegla 10.9 posto.

Pekarna Fine Bagels u Berlinu nedavno je povisila cijene za svoja peciva njujorškog stila za 10 centi – od 1.10 eura na 1.20 eura, i to ne bez nervoze, kaže zaposlenica Alice Zuza.

“Bila je debata,” kaže Zuza. “Vlasnici nisu željeli povisiti cijene, ali na kraju nismo imali izbora.”

Ruska spremnost da koristi energiju kao oružje protiv zemalja koje podupiru Ukrajinu pogoršala je probleme, jer je došlo do porasta cijena plina i električne energije za opskrbljivače brašnom. Računi također rastu za tvrtke ovisne o energiji, uključujući tisuće industrijskih i craft pekarni u kojima pećnice rade gotovo cijeli dan.

U Nizozemskoj, cijeli niz pekarni se zatvorio od kraja ljeta zbog neizdrživog rasta cijena energenata. Pekarne u Belgiji također dižu cijene, ali jedna od deset je morala zatvoriti svoja vrata, a dodatna zatvaranja očekuju se do kraja godine.

Imune nisu ni industrijske pekarne. Veliki europski supermarketi koji prodaju ogromne količine kruha pokušali su cijene održati umjetno niskima da bi privukle kupce, cjenkajući se s dobavljačima o cijenama sastojaka i energije. Ipak, tvrdoglavo visoke cijene mnoge su natjerale na poskupljenja.

Inflacija također pridonosi trošku poslovanja u Europi tjeranjem radnika, koji se pokušavaju snaći dok životni troškovi rastu, na zahtijevanje većih plaća.