EK kreće u konačni obračun s iznajmljivačima apartmana na crno

Naime, EK je ovog tjedna donio Prijedlog uredbe za povećanje transparentnosti u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja, dakle, iznajmljivanja smještaja turistima, i pomoć javnim tijelima da osiguraju uravnotežen razvoj te djelatnosti kao dijela održivog turističkog sektora.

Ovo je europsko tijelo krenulo u bolje reguliranje kratkoročnog najma smještaja, s obzirom na to da se ono na području Europske unije jako brzo razvija, i to uvelike potaknuto razvojem internetskih platformi, piše Novi list.

Smještajne jedinice za kratkoročno iznajmljivanje čine čak četvrtinu ukupnog turističkog smještaja u EU-u i njihov se broj znatno povećava u cijeloj Uniji.

Taj je trend potvrđen za vrijeme koronakrize te je broj rezervacija kratkoročnog smještaja tijekom ljeta 2020. i 2021. bio iznad razine iz 2018.

Osim toga, broj rezervacija u prvoj polovini 2022. povećao se za čak 138 posto u odnosu na isto razdoblje 2021.

Kratkoročno iznajmljivanje smještaja postalo je neophodno za turistički ekosustav EU-a, uključujući goste i iznajmljivače te za mnoge zajednice. Međutim, osim što stvara nove prilike, također donosi i brojne nove izazove.

Pojašnjavajući u čemu je problem, u EK-u su naveli da iznajmljivanje donosi korist i iznajmljivačima i turistima, ali može izazvati zabrinutost u određenim lokalnim zajednicama koje se suočavaju s nedostatkom cjenovno pristupačnog stanovanja. A novim pravilima trebalo bi se poboljšati i prikupljanje te razmjenu podataka od iznajmljivača i internetskih platformi.

Nova predložena pravila tako idu prema povećanju transparentnosti u pogledu identifikacije i aktivnosti iznajmljivača i u pogledu pravila koja moraju poštovati te će olakšati registraciju iznajmljivača.

Njima će se rješavati i trenutačna rascjepkanost načina na koje internetske platforme razmjenjuju podatke te će se, u konačnici, pokušati pomoći u sprečavanju nezakonitih ponuda smještajnih jedinica.

Kako je poznato, iznajmljivanje na crno nerijetko se provodi na način da se smještaj oglašava putem internetskih platformi u drugim zemljama gdje se i predaju ključevi apartmana gostima. EK tako u novom okviru predlaže nekoliko pravila.

Sustavi za registraciju iznajmljivača i njihovih nekretnina za kratkoročno iznajmljivanje morat će biti u potpunosti dostupni na internetu i prilagođeni korisnicima, a pri ispunjavanju registracije iznajmljivači bi trebali dobiti jedinstven registracijski broj.

Internetske platforme morat će iznajmljivačima olakšati prikazivanje registracijskih brojeva na svojim platformama, ali i nasumično provjeravati jesu li iznajmljivači registrirani i prikazuju li točne brojeve.

Javna tijela moći će suspendirati registracijske brojeve i zatražiti da platforme izbrišu s popisa iznajmljivače koji ne poštuju pravila.

Kako bi sustav bio učinkovitiji, predlaže se i pojednostavljenje razmjene podataka između internetskih platformi i javnih tijela pa će tako internetske platforme morati jednom mjesečno automatski podijeliti podatke o broju noćenja i broju gostiju s javnim tijelima. Za male platforme i mikroplatforme predviđene su jednostavnije mogućnosti izvješćivanja.

Izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager, nadležna za Europu spremnu za digitalno doba, komentirajući ovaj prijedlog kazala je kako se sektor kratkoročnog iznajmljivanja smještaja ne razvija dovoljno transparentno.

“Ovim prijedlogom olakšavamo iznajmljivačima i platformama, velikim ili malim, da pridonesu većoj transparentnosti u sektoru. Tim sektorskim pravilima dopunit će se opća pravila iz Akta o digitalnim uslugama, kojima se utvrđuje skup obveza i zahtjeva u pogledu odgovornosti za platforme koje posluju u EU-u”, kazala je Vestager.

Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište EK-a, je naglasio da bi ubuduće lokalna javna tijela kroz novi sustav trebala imati podatke koji su im potrebni za potporu održivom iznajmljivanju, ali i borbu protiv nezakonitih ponuda smještajnih jedinica.

O ovom prijedlogu Komisije kako učinkovitije urediti kratkoročni najam raspravljat će Europski parlament i Vijeće. Ukoliko se prijedlog prihvati, nakon stupanja na snagu države članice imat će dvije godine za uspostavu potrebnih mehanizama za razmjenu podataka, piše Novi list.