GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

FAO očekuje rekordne troškove uvoza hrane u ovoj godini

FAO očekuje rekordne troškove uvoza hrane u ovoj godini
HRANA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 11.11.2021 / 15:43
Autor: SEEbiz / H
RIM - Troškovi uvoza hrane premašit će ove godine 1.750 milijardi dolara zbog snažnog rasta cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i troškova prijevoza u razdoblju oporavka od pandemijske krize, prognozira agencija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO sada očekuje da će troškovi uvoza hrane ove godine porasti 14 posto, podigavši procjenu iz lipanjskog izvješća prema kojem su trebali porasti 12 posto, pokazale su jesenje prognoze.

Skok odražava snažno poskupljenje prehrambenih proizvoda i utrostručene troškove prijevoza u razdoblju oporavka od pandemijske krize, tumače u agenciji Ujedinjenih naroda za poljoprivredu i hranu.

Nešto više od polovine iznosa troškova činit će razvijeni dijelovi svijeta kojima će troškovi uvoza hrane biti veći za 11 posto nego u 2020. U zemljama u razvoju poskočit će gotovo 20 posto, najsnažnije otkada je FAO počeo objavljivati izvješća.

Najviše će u ovoj godini i u apsolutnom i u realtivnom izrazu porasti troškovi uvoza žitarica, životinjskih masnoća i biljnih ulja i uljarica.

U FAO-u naglašavaju i da se trgovina prehrambenim proizvodima pokazala otpornom na poremećaje u pandemijskoj krizi, što se pokazalo u još bržem rastu njezinog obujma i vrijednosti nego u pretpandemijskom razdoblju.

Snažnija potrošnja žitarica

FAO je u jesenjim prognozama istaknuo da su izgledi za proizvodnju ključnih žitarica u ovoj godini i dalje dobri, uz očekivanja rekordnog uroda kukuruza i riže, upozorivši ipak da će njihova potrošnja u proizvodnji hrane za ljude i za stoku rasti brže nego u prethodnim godinama.

Preliminarne prognoze za sezonu 2021/2022. pokazuju poboljšanu opskrbu uljaricama i biljnim uljima, ali njihove bi se zalihe na kraju sezone ipak trebale zadržati ispod prosjeka, procjenjuju.

Proizvodnja šećera oporavit će se nakon trogodišnjeg razdoblja pada ali će i dalje kaskati za potrošnjom. Trgovina šećerom trebala bi pak blago pasti zbog smanjenih izvoznih kapaciteta ključnih proizvođača i viših cijena, prognozira FAO.

Proizvodnja mesa porast će ove godine, odražavajući ponajprije brzi oporavak proizvodnje svinjetine u Kini, dok će trgovina mesom vjerojatno oslabiti zbog očekivanog pada uvoza ponajprije u Aziji i Europi, ističu u agenciji UN-a.

Proizvodnja mlijeka također će biti veća nego u 2020., a trgovina će slijediti taj trend s obzirom na kontinuirani oporavak gospodarstva od pandemijskih poremećaja.

U FAO-u ipak primjećuju da je uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda oslabio proteklih mjeseci zbog pojačane domaće proizvodnje i slabašne potražnje malih potrošača.

Proizvodnja u ribarstvu i akvakulturi trebala bi porasti dva posto i naznačiti da nova tržišna dinamika koju je donijela pandemija neće stati kada i koronavirus. Trgovina ribom oporavlja se unatoč visokim troškovima prijevoza i kašnjenju logistike.

Teret visokih vozarina

FAO-vi stručnjaci predstavili su javnosti i globalni indeks troškova inputa (GIPI) koji obuhvaća cijene energije, gnojiva, pesticida, stočne hrane i sjemena i trebao bi pokazati kako nagli rast njihovih cijena utječe na cijene hrane.

U kolovozu oba su indeksa dosegnula najvišu razinu u 10 godina, uz cijene hrane više za trećinu a cijene inputa za četvrtinu nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, utvrdio je FAO.

Upozoravaju na snažan rast energije u posljednje vrijeme i na skok vozarina zbog velikih problema u transportu koje je izazvao val potražnje nakon ukidanja pandemijskih ograničenja.

Tagovi: uvoz hrane, hrana
PROČITAJ I OVO
Hrvatskoj bolno nedostaje veliki broj turističkih radnika. Evo što bi država trebala poduzeti
MANJAK RADNIKA
Hrvatskoj bolno nedostaje veliki broj turističkih radnika. Evo što bi država trebala poduzeti
ZAGREB - Hrvatska se iznova sudara s klasičnim problemom uoči svake turističke sezone, ali za nedostatak radne snage najmanje su krivi oni koji odlaze iz države u potrazi za većom plaćom.
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u travnju pala za 718 milijuna kuna
PAD
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u travnju pala za 718 milijuna kuna
ZAGREB - Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) krajem travnja 2022. iznosila je 131,4 milijarde kuna, što je 717,8 milijuna kuna ili 0,54 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, podaci su iz mjesečnog izvješća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Zagrebačka burza: Valamar dobitnik dana, blagi rast indeksa
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Valamar dobitnik dana, blagi rast indeksa
ZAGREB - Skroman promet i blagi rast indeksa obilježja su današnjeg trgovanja na Zagrebačkoj burzi (ZSE), u kojemu nije bilo dionica s prometom većim od milijun kuna.
U dvije godine rast površina pod vinovom lozom od sedam posto
VINO
U dvije godine rast površina pod vinovom lozom od sedam posto
ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede u petak je izvijestilo kako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2021. godini zabilježen rast površina pod vinovom lozom u odnosu na 2019. za sedam posto te one sada iznose 21.213 hektara.
Glavaš: Euro će domaće dionice i obveznice učiniti atraktivnijim za strane ulagače
BENEFITI
Glavaš: Euro će domaće dionice i obveznice učiniti atraktivnijim za strane ulagače
OPATIJA – Uvođenje eura kao valute odlična je prilika za financijsku industriju. Iako će biti poteškoća i izazova, to je put kojim moramo ići na dobrobit svih. Zaključeno je to na okruglome stolu o učincima uvođenja eura na financijski sustav i korisnike usluga koji se održao na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište”.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE